Večernji list: 29. 07. 2005.

Vlada Hrvatskoj elektroprivredi odobrila traženo povećanje cijena energenata

Struja od rujna skuplja 10 posto

Autor: ZDRAVKO CESAR, LJUBICA GATARIĆ, NADA KOLEGA

Nakon što se već gotovo dvije godine najavljuje poskupljenje struje 10 posto za kućanstva te u prosjeku šest posto za industriju, uprava HEP-a je od Vlade napokon dobila zeleno svjetlo da tu odluku i provede od jeseni.

30 posto uvoza

Ivan Mravak, predsjednik uprave HEP-a, u Vladu je već odnio dva moguća modela poskupljenja, ovisno o kategoriji potrošača, ali će se konačna odluka znati potkraj kolovoza, kada se ministri vrate s godišnjeg odmora. Prosječno 300 kuna

Mravak je na početku svog mandata, kao poslovni plan uprave, najavio poskupljenje struje 10 posto za 2005. godinu te još pet posto u 2006. i 2007., kako bi počela prijeko potrebna gradnja elektrana bez kojih bi se Hrvatska već idućih godina mogla naći u mraku. Prijedlog za poskupljenje struje podržao je i Nadzorni odbor HEP-a jer se godišnje uveze od 20 do 30 posto struje, a cijene ugljena i mazuta su udvostručene.

U Hrvatskoj ima oko 2,1 milijun potrošača koji, prema podacima iz potrošačke košarice Nezavisnih hrvatskih sindikata, u prosjeku na struju mjesečno troše oko 260 kuna. Poskupi li struja 10 posto, prosječna mjesečna potrošnja primaknut će se 290 kuna.

Kritična Dalmacija

Skok inflacije To je solidno opterećenje za hranitelja obitelji koji ima dvije-tri tisuće kuna plaću, a mora osigurati i hranu te druge proizvode i usluge komentira Goran Bakula, savjetnik za gospodarstvo NHS-a, te dodaje da kućanstva potroše struje za 160 do 400 kuna, a visoke rate imaju obitelji, primjerice u Dalmaciji, koje se na struju i griju.

Poskupljenje gospodarskim subjektima šest posto značit će manje korekcije u njihovim cijenama, ali pravi efekt će se moći vidjeti tek dva-tri mjeseca nakon poskupljenja ističe Bakula, koji vjeruje da bi zbog skupljih energenata ovogodišnja inflacija mogla biti veća od tri posto.

Hrvatska ima najskuplju struju

Prema podacima Transitional Reporta za 2004. godinu, koju je iznijela Europska banka za obnovu i razvitak, Hrvatska ima najskuplju struju za kućanstva među 27 razmatranih zemalja u tranziciji.

Prema tim podacima, najviše cijene imaju Hrvatska i Slovačka, 10 američkih centi po kilovatsatu, a slijede Mađarska s devet te Češka s osam centi.

Rata bez grijanja do 190 kuna

Stanovnici velikih gradova koji se griju na toplanu nalaze se u skupini potrošača s najnižim mjesečnim ratama za struju. Četveročlana zagrebačka obitelj, primjerice, struju plaća od 155 do 190 kuna na mjesec, ovisno o veličini stana i potrošačkim navikama. Njima struju ne troše grijalice i bojleri za vodu, kao što je to slučaj u kućanstvima koja nemaju grijanje na toplanu. No, zato oni toplu vodu plaćaju tijekom cijele godine, a ljetnih je mjeseci rata za grijanje oko 100 kuna.

Nova poskupljenja

Liberalizacijom tržišta, Hrvatsku očekuju dodatna poskupljenja struje. Iako 50-ak povlaštenih potrošača može kupovati struju mimo HEP-a, to ne čine jer drže da je za industriju struja još najjeftinija u RH.