ZAGREB - Poljacima, Slovacima, Česima ili Mađarima uistinu se isplati u Hrvatsku, osim šatora ili kamp-kućice, dovesti i koju kilu kruha, voća ili povrća, i puno sokova, mesa ili, recimo, mlijeka. Iako je našim trgovcima pogled na turističke prtljažnike pune hrane noćna mora, činjenica je da poljska obitelj, koja zarađuje više od hrvatske, u svojoj zemlji obavi »špežu« za gotovo upola manje novca nego što bi to napravila u Hrvatskoj, i da je od nas u slučaju nekih proizvoda, jeftinija čak i Austrija. Razlike u cijeni hrane u Hrvatskoj i Sloveniji, doduše, nisu velike, no kupuje li se više stvari, i Slovencima se isplati na hrvatsko more stići s punim »bunkerima«.

Prema novijim ekonomskim istraživanjima, standard prosječne hrvatske obitelji dvostruko je niži od standarda jedne tipične zapadnoeuropske obitelji. Ta, bogatija obitelj, godišnje na hranu potroši 3.300 eura, odnosno samo 13 posto ukupne zarade, dok ostatak ode na troškove stanovanja, školovanje, zdravstvenu zaštitu, ali u velikoj mjeri i na sport, zabavu, putovanja. Uživanje u tim stvarima prosječna hrvatska obitelj može samo priželjkivati, jer joj samo na kupovanje hrane ode 3.000 eura godišnje, gotovo kao i u zapadnoj Europi, čiji stanovnici primaju daleko veće plaće. Najžalosnije od svega je, međutim, to što u Austriji, u kojoj prosječna plaća iznosi 15.000 kuna, a uglavnom rade oba odrasla člana obitelji, hrana košta gotovo isto koliko u Hrvatskoj, dok su neki artikli čak i jeftiniji, primjerice, hrana za dojenčad. Hrvatska obitelj, u kojoj u puno slučajeva radi samo jedan član, u mjesečnoj potrošačkoj košarici ostaviti mora 5.600 kuna, a prosječna plaća još nije prešla 4.500 kuna.

»Cijene hrane u Švicarskoj i Austriji gotovo su jednake cijenama u Hrvatskoj. Hrvatski građani prvo plate režije i kreditne obaveze, a ostatak troše na hranu. Pretvorite li 3.000 eura, koliko godišnje potrošimo na hranu, u kune, to znači da dnevno hrvatska tročlana obitelj raspolaže s 59 kuna za prehranu, odnosno s 19 kuna za svakog člana. Što i koliko može za taj novac čovjek pojesti?«, komentira podatke predsjednik Saveza udruga »Potrošač« Ilija Rkman. Rijetko koja hrvatska obitelj, kaže, može računati na redoviti »mesni« ručak, budući da, primjerice, kilogram jeftinije piletine košta više od 20 kuna, a s ostatkom od 40 kuna trebalo bi još pripremiti prilog za ručak, te »stvoriti« doručak, večeru, kupiti nešto voća...