Slobodna Dalmacija: 02. 08. 2005.

U POSLJEDNJEM TRENUTKU POČEO VAŽITI ZAKON O UMIROVLJENIČKOM FONDU

Za 90 dana umirovljenicima stiže obavijest o visini duga

OBAVIJEST U roku od 90 dana svi će umirovljenici dobiti obavijest o iznosu duga koji trebaju dobiti

ODGOVOR Nakon primitka obavijesti umirovljenici trebaju u roku od 30 dana ispuniti formular s odgovorom na koji način žele povrat novca

SUDSKI SPOROVI Umirovljenici koji su dobili ovršnu sudsku odluku u sporu protiv države bit će obeštećeni tim putem, a ne preko mirovinskog fonda

ZAGREB - Zakon o umirovljeničkom fondu, iz kojeg bi se barem djelomično obeštetili umirovljenici, donesen je u, gotovo doslovno, posljednjem trenutku: objavljen je i počeo je važiti 29. srpnja, samo šest dana prije isteka zakonskog roka o njegovu donošenju.

A do tog vremena, do 5. kolovoza, treba taj Umirovljenički fond i konstituirati, osnovati društvo za upravljanje Fondom, izabrati Upravni odbor i poduzeti ostale mjere za njegovo funkcioniranje. Međutim, iz Vlade, koja je osnivač Fonda, nije do ponedjeljka prispio prijedlog s imenima ljudi koji će Fondom upravljati.

U članstvu će Fonda biti svi umirovljenici koji imaju pravo na odštetu, pa i oni koji će pristati na to da im se vrati samo polovica dužne svote, ali u roku od dvije godine. Pravo na odštetu imaju svi umirovljenici čije je mirovinsko primanje bilo zakidano u razdoblju od 1. rujna 1993. do konca 1998. godine, ali pod uvjetom da su još bili živi 5. kolovoza 2004. godine, kada je donesen zakonski propis o vraćanju duga umirovljenicima.

To pravo pripada i njihovim nasljednicima prvog nasljednog reda. Nije, doduše, jasno zašto to pravo nije priznato i nasljednicima onih oštećenih umirovljenika koji su umrli prije prošlogodišnjeg 5. kolovoza, pa bi se moglo očekivati da će se o tomu morati još izjašnjavati Ustavni sud.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje treba društvu za upravljanje Mirovinskim fondom dostaviti sve potrebne podatke, a Fond će u roku od 90 dana morati sve članove Fonda, umirovljenike ili njihove pravne nasljednike, obavijestiti o visini odštete na koju imaju pravo.

Pri tomu će im dostaviti obrazac za posebnu izjavu koja će sadržavati podatke o pravnim posljedicama odštete. Oni će se u roku od 30 dana po primitku te obavijesti morati očitovati o dilemi: žele li da im Fond vrati dužnu svotu novca u roku od dvije godine, ali umanjenu za 50 posto, ili očekuju punu svotu, no koja će im biti isplaćena kroz osam godina, uz poček od prve dvije godine.

Oni članovi Fonda, koji se ne jave kroz mjesec dana, smatrat će se da su se opredijelili za ovu drugu soluciju. Nasljednici imaju pravo opredjeljivanja kroz 90 dana.

Društvo koje će upravljati Fondom morat će do konca siječnja 2006. izvijestiti Vladu i Upravni odbor Fonda o odabranim načinima odštete - kroz dvije ili kroz osam godina. Uz dužnu će se svotu odštete obračunati i pripadajuća kamata. Oni koji se opredijele za odštetu kroz dvije iduće godine, ali uz polovičan iznos, prvu će isplatu dobiti najkasnije do 30. lipnja 2006., a posljednju prije isteka 2007. godine.

S druge strane, ljudi koji se opredijele za osmogodišnji rok, ali i punu svotu odštete, primat će dužne im rate do konca svake godine, počevši od 2008. Pri tomu će im redovno dolaziti i izvješća o udjelima i stanju Fonda.

Novac dužan umrlim umirovljenicima, a koji nemaju nasljednike prvog nasljednog reda, pripast će državnoj blagajni. A što je s korisnicima mirovina koji su još prije krenuli u sudski "obračun" s državom? Oni koji su već dobili pravomoćnu i ovršnu sudsku odluku o pravu na odštetu, morat će nastaviti započetim putem, dakle, ne mogu računati s odštetom iz Fonda.

A oni, pak, umirovljenici koji su tek pokrenuli sudski postupak, mogu od njega odustati i tražiti odštetu iz Fonda. To važi i za korisnike mirovina koji su krenuli u traženje odštete kroz upravni postupak ili spor.

Josip ŠMIDT