Glas Istre: 02. 08. 2005.

POTPREDSJEDNIK LS-a ZLATKO KRAMARIĆ

O ubojstvima u Osijeku upoznao sam tada i Vladu i Tuđmana

PULA - Potpredsjednik LS-a Zlatko Kramarić jučer se na stranačkoj konferenciji za novinare u Puli osvrnuo i na nerazriješena ubojstva osječkih civila iz ratne 1991. godine, koja su izbijanjem afere »Glavaš« sada nakon 14 godina ponovno aktualizirana i postala predmet istrage Državnog odvjetništva. Upitan je li tada kao gradonačelnik Osijeka nešto poduzeo u rasvjetljavanju tih zločina, Kramarić tvrdi da je o svim tim zbivanjima upoznao politički vrh Hrvatske, i Vladu i predsjednika države.

Kramarić ističe da je bio predstavnik civilne, a ne vojne vlasti u gradu koji je s predratnih stotinjak tisuća stanovnika te 1991. godine spao na deset od 12 tisuća žitelja. On podsjeća i na atmosferu koja je tada vladala u Osijeku, u gradu koji se našao u poluokruženju, na samoj liniji fronte, u kojem je poginulo više od 1.100 osoba i u koji su se slijevale rijeke prognanika iz okupiranih dijelova zemlje. Kramarić tvrdi da je i u takvim teškim uvjetima zagovarao politiku mira i tolerancije među svojim sugrađanima, a borio se protiv ozračja osvete i kolektivne krivnje. Konačnu riječ o ubojstvima iz 1991. godine Kramarić drži da sada ipak treba prepustiti policiji i pravosuđu.

Potpredsjednik LS-a najavljuje da bi se ujedinjenje njegove stranke s HSLS-om trebalo dogoditi u rujnu. Dodatni razlog za ponovno ujedinjenje stranaka s liberalnim predznakom Kramarić vidi u sve većoj opasnosti od bipolarizacije hrvatske političke scene na dvije najjače stranke, SDP i HDZ. Osim bipolarizacije on drži da Hrvatskoj prijeti opasnost i od potpune koncentracije političke moći u metropoli. Kramarić tako napominje da iz dviju najjačih stranaka u posljednje vrijeme stižu signali o donošenju novog izbornog zakona koji teži tome da cijela zemlja postane jedna izborna jedinica, a govori se i o zabrani predizbornih koalicija. To bi dovelo do agramerizacije političkog života, konstatirao je. Prema njegovom mišljenju, idući bi se parlamentarni izbori trebali održati po postojećem zakonu.

N. I.