Svaki zaposleni građanin Hrvatske lani je dugovao oko 49.000 kuna, a prije tri godine prosječna kreditna zaduženost iznosila je 23.000 kuna. Istodobno je udio duga građana u procijenjenoj godišnjoj masi neto plaća povećan s 52,7 posto na 93,9 posto. Kreditna zaduženost stanovništva u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) lani je s 29,5 posto porasla na 32,6 posto, a unatoč tomu, Hrvati još nisu prezaduženi, iako može zabrinuti razina relativne zaduženosti teške oko 33 posto BDP-a kojom su sustignuli Talijane, prestigli Portugalce čija je razina zaduženosti znatno ispod 30 posto i nove članice EU-a u kojima nije prelazila 17 posto BDP-a.

Premda je Hrvatska prestigla Portugal, zaduženost njezina stanovništva od oko trećine BDP-a još je daleko ispod zaduženosti stanovništva u EMU procijenjene na 54,5 posto BDP-a, ističu analitičari Hrvatske narodne banke u "Makrobonitetnim analizama", prvom broju nove publikacije središnje banke u kojoj se naglašava da su građani izloženi visokoj razini valutnog rizika. Čak je 97 posto bruto vrijednosti dugoročnih kredita stanovništvu prije tri godine bilo indeksirano uz tečaj strane valute, a lani i dalje pozamašnih - 86 posto. U slučaju rasta globalnih kamata, neizvjesno je hoće li još trajati pojačano nadmetanje banaka u Hrvatskoj oko tržišnih udjela u kreditnim poslovima sa stanovništvom. To bi nadmetanje barem djelomično ublažilo brzi prijenos rasta kamata na teret otplate duga stanovništva, drže analitičari središnje banke.

Teret otplate duga stanovništva od dvijetisućite do početka ove godine gotovo se udvostručio: procijenjeni teret otplate glavnice s kamatama u bruto raspoloživom dohotku s 3,6 posto iz dvijetisućite porastao je preklani na 6,1 posto. To je trenutačno znatno manje nego u zemljama EMU, gdje prelazi 10 posto još od dvijetisućite. No, analitičari središnje banke navode da je prema zasad dostupnim podacima lani taj pokazatelj u Hrvatskoj prešao razinu od sedam posto, dok se u EMU nije znatnije mijenjao cijelo proteklo desetljeće tijekom kojeg se kretao od 9,5 do 10,5 posto. Taj rast tereta otplate duga dogodio se, upozoravaju analitičari HNB-a, unatoč činjenici da su istodobno banke znatno srezale kamatne stope na dugoročne kredite stanovništvu koje su smanjene s razine od oko 12 posto na manje od osam posto kamate.

Analitičari Hrvatske narodne banke konstatiraju da je pretprošle godine omjer duga i oročenih depozita stanovništva porastao na 107,4 posto dok je krajem 2001. iznosio 69,4 posto. Krajem prošle godine taj je omjer bio 112,7 posto, kažu u središnjoj banci u čijoj se publikaciji navodi da je financijsku imovinu i obveze stanovništva moguće tek grubo procijeniti temeljem monetarnog pregleda, nekonsolidiranih bilanci financijskih institucija te anketa o potrošnji kućanstava Državnog zavoda za statistiku.