Glas Istre: 19. 08. 2005.

HOLDINZI PORUČUJU VLADI DA ĆE SKUPO PLATITI VRAĆANJE DIONICA OPATIJSKOG PODUZEĆA U DRŽAVNI PORTFELJ

Ostoja i Eltz iz afere »Liburnija« izlaze još bogatiji

Pravo ne poznaje mogućnost »predomislili smo se«, poručuju iz holdinga, koji od države potražuju oko 1,2 milijarde kuna. Kako se iz jučerašnjeg istupa Darka Ostoje pred novinarima dalo zaključiti, državu bi otkup dionica LRH-a mogao koštati i puno više

ZAGREB - Dom i SN Holding spremni su odmah početi pregovore s Vladom o novom sporazumom za povrat Liburnia riviera hotela u državno vlasništvo i namirenju potraživanja dvaju holdinga. Prva opcija dvaju holdinga u novim pregovorima s državom je namiriti se u novcu, a kako kaže Darko Ostoja, član Uprave Dom Holdinga, poznato je da holdinzi potražuju oko 1,2 milijarde kuna. Kako se iz jučerašnjeg istupa Ostoje pred novinarima dalo zaključiti, državu bi otkup dionica LRH-a mogao koštati i mnogo više. Optimističan u pozitivan ishod novih pregovora s državom i bez imalo nervoze, Ostoja jučer nije želio ulaziti u financijske aspekte budućih razgovora. Ako država ne bude mogla namiriti holdinge novcem, razgovarat će se o tome što im može ponuditi. »Nadam se da će to biti adekvatna naknada naših potraživanja«, rekao je Ostoja.

Dva holdinga podržala su i inicijativu Državnog odvjetništva da Ravnateljstvo policije izvidi sve okolnosti pod kojima je sklopljen sporazum Hrvatskog fonda za privatizaciju i holdinga o dionicama LRH-a. Ravnateljstvo policije pak u četvrtak je zaprimilo nalog Državnog odvjetništva te su nas izvijestili da će u propisanom zakonskom roku od 30 dana obaviti izvid.

- Pozivam Državno odvjetništvo da to izvješće u cijelosti objavi. Uvjeren sam da ono mnogima koji dižu galamu neće pogodovati, izjavio je Darko Ostoja, član Uprave Dom Holdinga na jučerašnjoj konferenciji za novinare. Budući da od Vlade još nisu službeno dobili odluku o povlačenju suglasnosti na sporazum holdinga i HFP-a niti im je Vlada još išta ponudila, Ostoja nije mogao reći na što će pristati i hoće li to biti dionice neke velike tvrtke, obveznice ili druga obeštećenja.

Dom i SN Holding, ali i država kao druga stranka, nagodbu su konzumirali prije nego što ju je Vlada prije dva dana poništila. To znači da su holdinzi trenutno vlasnici 93 posto dionica LRH-a, s tim da su pokrenuli postupak za objavu javnog poziva o otkupu preostalih dionica opatijske tvrtke što se treba okončati u roku od najduže dva i pol mjeseca. Tek se tada, nakon okončanja javne ponude za preuzimanje preostalih sedam posto dionica LRH-a, prema Ostojinu mišljenju, može sklapati nova nagodba s Vladom i vraćati dionice u državno vlasništvo.

- Imamo ispunjen sporazum i nismo u lošoj poziciji, ustvrdio je Tin Dolički, pravni zastupnik dvaju holdinga, dodajući na novinarski upit i da pozicije holdinga ne može poremetiti ni eventualna odluka Vrhovnog suda jer su nagodbom okončani svi, pa i taj spor.

Pravni razlozi za povlačenje sporazuma, prema mišljenju Doličkog, ne postoje. On naglašava i da pravo ne poznaje mogućnost »predomislili smo se«. Budući da je sporazum o nagodbi konzumiran, »vraćanje na prijašnje stanje pravno nije moguće«. Dolički naglašava i da je netočna tvrdnja o izostanku mišljenja Državnog odvjetništva. To je potkrijepio dijelovima pisama Državnog odvjetništva koja su upućena HFP-u u rujnu 2004. te u svibnju ove godine i kojima je dano pozitivno mišljenje na nacrt teksta sporazuma. Tek kada su to dobili te provjerili ovlaštenja HFP-a za sklapanje sporazuma, pravnici su, prema objašnjenju Doličkog, svojim klijentima, odnosno holdinzima, rekli da je sve u redu te da mogu potpisati sporazum i ispuniti sve obveze iz njega. A to je i učinjeno, odnosno HFP-u su holdinzi vratili 162 milijuna kuna od ovrhe i blokade računa, odrekli su se svih drugih preostalih potraživanja i novca na temelju pravorijeka arbitraže HGK-a te svih pokrenutih sudskih sporova.

G. GALIĆ, D. RADALJAC

Država će morati otkupiti i 30 posto dionica koje možda neće moći prodati

Dva holdinga kao većinski vlasnici LRH-a po zakonu trebaju objaviti javnu ponudu za preuzimanje preostalih dionica opatijske tvrtke. Sporazumom, koji se pokazao spornim, proknjiženo im je 84,58 posto dionica, a otprije su imali nešto više od osam posto dionica. Koliku će cijenu ponuditi u javnom pozivu, Ostoja jučer nije mogao reći.

Ako u javnom pozivu holdinzi steknu još vlasništva, država bi im trebala isplatiti i nešto više novca od njihovih sadašnjih potraživanja.

Holdinzi će, prema svemu sudeći, iz cijele priče izaći kao dobitnici. Naime, nagodbom su preuzeli 30 posto rezerviranog vlasništva, preuzimajući rizik ishoda sudskih sporova s jedinicama lokalne uprave. Država pak, kada joj se vrate dionice u javnom natječaju, tih 30 posto vlasništva neće moći prodati do okončanja sporova.