Vjesnik: 20. 08. 2005.
Umjesto kruha, prodaje se - voda!
Kako varaju neki pekari: Na kruhu se godišnje
zaradi više od 200 milijuna kuna jer se oko 60 posto kruha proda na crno, a zarađuje se i na rušenju kakvoće pekarskih proizvodaZAGREB - Procjenjuje se da je od 350.000 tona pekarskih proizvoda, koliko se godišnje proizvede, tek trećina bila obuhvaćena sustavom PDV-a, odnosno da se prodajom kruha na crno okreće više od 200 milijuna kuna.
Osim što se očito »sustežu« od plaćanja poreza, neki pekari zarađuju i rušeći kakvoću samoga kruha. Tako nije čest slučaj da vam prodaju kruh manje težine od deklarirane, da u njega stave previše aditiva kojim se dobivaju proizvodi velikog obujma, a male mase, te upotrebljavaju brašno slabije kakvoće. Nerijetko je i neistinito deklariranje na proizvodu (datum proizvodnje, rok trajanja, sastav...).
Prema podacima Državnog inspektorata, u 393 pekarskih objekata pregledanih tijekom jedne godine utvrđena su 524 prekršaja. Primjerice, potrošače se zakida tako da se u kruh i pecivo koji su proizvedeni od pšeničnog brašna T-850 (koje je jeftinije) dodaju manje količine od propisan
ih raženog, kukuruznog ili graham brašna, a gotovi se proizvodi deklariraju kao »kukuruzni«, »raženi« ili »graham« po višim cijenama. Također se često prodaje »bio kruh i pecivo« kojima su cijene visoke u odnosu na osnovne vrste iako u njima nije povećan udio biološki aktivnih tvari. osim toga, utvrđeno je da kruh i pecivo u sredini imaju veću količinu vode od propisanih 46 posto, pa se umjesto kruha prodaje - voda!Država je, da bi se zaštitila od utaje poreza, prije godinu dana uvela evidencijske markice z
a brašno, koje nemaju utjecaj na porezni sustav. U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva tvrde da je time napokon stavljena pod kontrolu proizvodnja i promet brašna u zemlji.Od 30,362.179 markica, iskorišteno je njih 17,735.458 markica, te je proizvedeno 205.283 tona brašna.
Uvođenje markica izazvalo je velik interes u BiH, otkud se jeftinije brašno uvozi u Dalmaciju, gdje su mlinari i pekari prestala kupovati brašno iz Slavonije.
Zanimljivo je, osim toga, da se za vrijeme turističke sezone, bez obzira na brojnost gostiju na Jadranu, statistički potrošnja kruha na domaćem tržištu ne povećava iako je malo vjerojatno da strani turisti ne kupuju kruh kad dođu u Hrvatsku.
Od ukupne prodaje pekarskih proizvoda na hrvatskom tržištu, 84 posto se odnosi na kruh. Prosječna cijena kilograma pekarskih proizvoda, dakle kruha i peciva, u Hrvatskoj iznosi 8,5 kuna, a osjetno je viša u drugim zemljama. U Sloveniji je 13 kuna, Njemačkoj 16,80 i Francuskoj 23 kune.
U Njemačkoj se, primjerice, potroši 84 kilograma kruha po glavi stanovnika godišn
je. U Hrvatskoj se ne zna ni koliko ima pekarnica. Navodno ih samo u Zagrebu ima oko 1000, a u cijeloj Hrvatskoj više od 3000.Grube procjene pak govore da svaki član kućanstva u Hrvatskoj godišnje prosječno pojede oko 68 kilograma pekarskih proizvoda, od
nosno 200 grama na dan. No, statistika pokazuje da se Hrvatskoj sve manje kupuju pekarski proizvodi.Ipak, pekarnice niču kao gljive poslije kiše. Male obrtničke pekarnice drže oko 60 posto domaćeg tržišta mlinarsko-pekarskih proizvoda. Otprilike toliko iznosi dio prodaje kruha na crnom tržištu.
Žitozajednica predlaže formiranje maloprodajnih cijena pekarskih proizvoda. Proizvodnja peciva lani povećana je više do 10 posto u usporedbi s istim razdobljem 2003. godine, dok proizvodnja kruha bilježi pad od jeda
n i pol posto.Nužan je zaokret u domaćem pekarstvu i uvođenje ISO i Haccap standarda, koji omogućavaju pripremu kruha bez dodira rukama.
Hrvatsko je pekarstvo radno intenzivnije nego u zemljama EU-a. Domaća radna snaga je puno jeftinija, ali je otvoreno pitanje što će se dogoditi s hrvatskim pekarstvo nakon ulaska u EU.
Pekare, međutim, pogađa problem financijske nediscipline, neplaćanja trgovaca, iako se kruh plaća u gotovi.
Ne znaju koliko brašna treba za kruh
Broj prekršitelja zakona smanjio se u odnosu na početak primjene Zakona o posebnim uvjetima za stavljanje brašna na tržište nakon njegove šestomjesečne primjene, stoji u izvješću Državnog inspektorata.
U 65 objekata određena je zaštitna mjera zabrane obavljanja pekarske djelatnosti u trajanju 90 dana, jer nisu korištene evidencijske markice. S 2085 kilograma pšeničnog brašna zabranjeno je raspolaganje.
Međutim, inspektori u najvećem broju slučajeva ne mogu odgovarajuće djelovati, jer nikakvim propisom nije regulirano koliko se od 100 kilograma brašna može proizvesti kilograma kruha i peciva.
Marinko Petković