Glas Istre: 25. 08. 2005.

HRVATSKA SVE ČEŠĆE GUBI SPOROVE NA EUROPSKOM SUDU ZA LJUDSKA PRAVA U STRASBOURGU

Europi sumnjiva nepristranost suca Milana Vukovića

Zbog suca Ustavnog suda Milana Vukovića, koji je odlučivao u sporu u koji se zbog svoje ranije odvjetničke uloge nije smio upletati, Hrvatska Ivanu Mežnariću mora platiti sudske troškove

ZAGREB - Hrvatska je pred Europskim sudom za ljudska prava izgubila spor koji je pokrenuo Ivan Mežnarić zbog sumnje u pristranost Ustavnoga suda prilikom odlučivanja o njegovoj ustavnoj tužbi zbog toga jer je član peteročlanog vijeća koje ju je odbilo bio ustavni sudac Milan Vuković. Odluka je upravo objavljena na web stranici suda u Strasbourgu. Zbog moguće sumnje u pristranost Ustavnog suda, Europski sud je utvrdio da je prekršen članak 6. Konvencije o zaštiti temeljnih ljudskih prava i sloboda o pravu na suđenje pred nepristranim sudom. Mežnariću država mora nadoknaditi 8.580 kuna (1.165 eura) sudskih troškova, dok mu zatražena naknada štete od 50 tisuća eura nije dosuđena jer nije dokazano ni utvrđeno da je sudjelovanjem suca Vukovića u donošenju ustavnosudske odluke prouzrokovana ikakva neposredna šteta podnositelju tužbe. Taj sud smatra da je utvrđivanje da je prekršeno pravo na nepristrano suđenje primjerena satisfakcija.

Milan Vuković je 1991. godine, u parnici koju je Mežnarić pokrenuo zbog štete nastale prekidom ugovora, kao odvjetnik zastupao suprotnu stranu dva mjeseca, da bi potom zastupanje te stranke preuzela njegova kći. Vlada je - pozivajući se upravo na činjenicu tako kratkog zastupanja suprotne strane, kao i na okolnost da je od tada pa do izbora Vukovića za suca Ustavnoga suda početkom 1999. godine proteklo desetak godina - tvrdila u svom očitovanju da pravo na nepristrano suđenje nije prekršeno.

Europski sud ne dijeli mišljenje hrvatske Vlade i smatra da ne smije postojati ni najmanja sumnja u moguću pristranost suda. Stoga svaku sumnju treba unaprijed otkloniti isključenjem sudaca iz odlučivanja u sporovima u kojima su ranije na neki način sudjelovali. Tim više jer je Vukovićeva kći zastupala drugu stranu do odluke Vrhovnoga suda 1996. godine, koju je Mežnarić neuspješno osporavao pred Ustavnim sudom. Ocijenjeno je da u domaćim propisima - ni u Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu, ni Zakonu o parničnom postupku - nije jasno i precizno određeno kada sudac mora biti isključen iz postupka donošenja sudske odluke zbog mogućeg sukoba interesa i upitne objektivnosti, ali da bi sami suci i sud o tome morali voditi računa. Pozivom na neke svoje ranije odluke vezano uz nepristranost suda i sudaca, Europski sud za ljudska prava poziva se na stajalište prema kojem »nije dovoljno da sud bude pravedan, već tako mora i izgledati«. U slučaju »Mežnarić« protiv Hrvatske odnosno Ustavnoga suda, postojala je legitimna sumnja u nepristranost Ustavnoga suda, odnosno suca Vukovića, čija je uloga u donošenju ustavnosudske odluke bila važna, iako ne i odlučujuća, zaključuje Europski sud za ljudska prava.

G. GRBIĆ