Vjesnik: 25. 08. 2005.

Hrvatska ostaje bez domaće soli!

Ako se produlji kišno razdoblje, zarade hrvatskih solana bit će upola manja, što će dodatno potaknuti ionako nekonkurentni uvoz soli u Hrvatsku

Vremenske neprilike tijekom srpnja i kolovoza nanijele su paškoj, ninskoj i stonskoj solani goleme štete, pa bi Hrvatska mogla ostati bez domaće soli.

Ivan Sabalić, savjetnik direktora Solane Pag kaže da je od siječnja do kolovoza ove godine palo u prosjeku oko 500 litara kiše po četvornome metru. Najviše kiše u Pagu je palo u svibnju, lipnju, srpnju i kolovozu, upravo kada bi u tamošnjoj solani trebalo biti najviše posla.

»Do sada smo uspjeli proizvesti oko 1700 tona soli, a pripremili smo oko 130.000 kubičnih metara salamure. Ipak, proizveli smo nešto manju količinu soli nego prošle godine u istom razdoblju«, kaže Sabalić.

U Solani Pag očekuju da bi do kraja kolovoza i tijekom rujna, ako im vrijeme bude išlo na ruku, mogli pripremiti oko 200.000 metara kubičnih salamure da bi do kraja ove godine proizveli oko 18.000 tona soli.

Sabalić kaže kako veće probleme očekuju ako se kišno razdoblje produlji, jer će zarada dviju solana na zadarskom području, uza solanu u Stonu, biti prepolovljena, što bi, smatra, dodatno potaknulo ionako nekonkurentan uvoz soli u Hrvatsku.

Kiša ometa proizvodnju i berbu soli i u Solani Nin. Prosjek solane po sezoni je ubranih dvije do tri i pol tisuće tona soli. Do današnjeg datuma u ovoj sezoni ubrano je tek 1200 tona.

Unatoč tome, u ninskoj solani nadaju se lijepom vremenu do kraja kolovoza te u rujnu, kada bi se taj prosjek mogao popraviti.

U zadnje dvije godine, kada je zabilježena rekordna proizvodnja soli, ninski su solari bez odmora radili sve do kraja listopada. Nažalost, ovakve vijesti ove se godine neće ponoviti. Svetan Peić, direktor solane u Stonu, rekao nam je da je kiša gotovo uništila cjelogodišnju berbu soli u najstarijoj solani na Sredozemlju, koja datira još od rimskog doba. Dodao je da bi im sada trebalo 30 dana bez kiše, jer su ove godine imali samo dvije berbe soli na počeku kolovoza.

Proizvodnja soli u Hrvatskoj znatno ovisi o klimatskim prilikama, što znači da kiša u vrijeme berbe soli može upropastiti velik dio godišnje berbe. Osim toga, u dvije naše solane, u Ninu i Stonu, sol se još uvijek proizvodi na klasičan način, odnosno kristalizacijom na bazenima, što u ostalim mediteranskim zemljama nije slučaj.

»Uz to, Jadransko more je najsjevernije more na svijetu gdje se, još uvijek, prirodnim putem dobiva sol«, napominje Peić. Prije dvije godine domaćim je solanama pomoglo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, a sada se uzdaju u uvođenje poticaja za proizvodnju soli.

Udruga proizvođača soli tražila je od Vlade poticaj od 35 lipa po kilogramu. Proizvodnja kilograma soli u našim solanama stoji 65 lipa, a nabavna cijena uvozne morske, ali i kamene soli iz Tunisa, BiH i Austrije, koja je preplavila domaće tržište, je do 40 lipa.

Mia Veršić, Marinko Petković