Slobodna Dalmacija: 30. 08. 2005.

UDAR NA DŽEPOVE UZ NAJAVLJENO PODIZANJE CIJENA U DRŽAVNOM SEKTORU

Zdravstvo: Ako poskupe dopunske police, milijun ljudi otići će privatnicima

Medijske najave o poskupljivanju mogu se držati dijelom sustavnog upropaštavanja državnog zdravstva. Tragično je što se zbog nejasnih odnosa između Nevena Ljubičića i Andrije Hebranga uopće ne zna tko vlada situacijom

ZAGREB - Ostvari li se neslužbena najava da će Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje poskupjeti premije dopunskog zdravstvenog osiguranja, oko milijun osiguranika jednostavno će otići na privatno osiguravateljsko tržište gdje police kojima se pokriva trošak participacije stoje 49 kuna, do maksimalne 64 kune, radi dobi i zdravstvenog stanja osiguranika. Cijena police HZZO-a za zaposlene sada iznosi 80 kuna.

Međutim, ovaj je trenutak nejasno čija bi to inicijativa bila jer je aktualni ministar zdravstva Neven Ljubičić nema na temelju čega najaviti, budući da novi zakon o zdravstvenom osiguranju ne mijenja ništa u paketu osnovnog zdravstvenog osiguranja, a zakon o dobrovoljnom osiguranju nije napravljen. S druge strane, iz dosadašnjih je događaja oko tih zakona jasno da situacijom iz sjene upravlja bivši ministar Andrija Hebrang koji je u srpnju uspio politički izgurati svog nasljednika s mjesta šefa Povjerenstva za izradu osiguravateljskih zakona.

Medijske najave o poskupljivanju primarne i sekundarne zdravstvene usluge mogu se držati dijelom sustavnog financijskog upropaštavanja državnog zdravstva, na uštrb privatnog. HZZO već trpi zbog neopreznih i neutemeljnih najava koje je zdravstvena administracija puštala kroz medije, pa je tako samo radi višemjesečnog zastrašivanja javnosti uvođenjem administrativnog troška po receptu, potrošnja lijekova u srpnju skočila više od 30 milijuna kuna. Najtragičnije je, međutim, što se zbog nejasnih odnosa između Ljubičića i Hebranga uopće ne zna tko vlada tom situacijom.

Koncept zdravstvenog osiguranja i redukcije potrošnje lijekova u Hrvatskoj ključan je za financijsko poslovanje zdravstvenog sustava koji kronično cirkulira iz oko četiri milijarde kuna manjka.

Preuzevši sektor zdravstva nakon Hebrangove bolesti, Ljubičić je došao na teren koji je prethodnik usmjeravao pozivajući se na navodne preporuke MMF-a o uvođenju doplata u zdravstvu. Ljubičić je u travnju postao šef Povjerenstva za izradu novih zakona o osiguranju, a cijeli je zakon o osnovnom zdravstvenom osiguranju trebao dovršiti do konca lipnja, jer je tako dogovoreno s Monetarnim fondom. Budući da su se očekivali socijalni nemiri zbog uvođenja doplata u zdravstvu, Ljubičićeva je ideja bila da se formira "tehnička" radna skupina za izradu zakona i "politička" koja bi bila sastavljena od stranačkih predstavnika koji bi pristali na konsenzus.

Političkoj se radnoj skupini, međutim, digla kosa na glavi od same ideje da bi osiguravala političku potporu "naslijepo", nepostojećem zakonu u kojemu je jedina sigurna stvar da će dodatno naplaćivati zdravstvene usluge od bolesnih, pa je Ljubičić iduća dva mjeseca proveo baveći se kupovanjem dobre volje da provede bilo kakve mjere u sustavu. Prema dobro obaviještenim izvorima, na koncu je samo dva dana prije 11. lipnja, kada je zakon u Dubrovniku trebao biti predstavljen regionalnom direktoru Svjetske zdravstvene organizacije, preko noći s ljudima iz HZZO-a izradio prezentaciju koju je prvi put javno predstavio 9. lipnja.

Medijski odjek te prezentacije, u kojoj se najavljivalo da će sve usluge u zdravstvu plaćati svi pacijenti, bio je tako loš da je dan nakon, u kasnim večernjim satima, otkazana dubrovačka konferencija. Prema pouzdanim izvorima, ovo se dogodilo nakon hitnog poziva na sastanak što ga je premijer osobno uputio ministru zdravstva, tražeći od njega da sve stornira i preispita svoje stavove. U srpnju je zbog toga na mjesto šefa Povjerenstva postavljen Hebrang, zbog čega su počele ozbiljne spekulacije da se kani vratiti na vodeće mjesto u zdravstvu.

Vrhunac Hebrangove moći bio je očit sredinjom srpnja, kada je aktualni ministar zdravstva bio naumio smijeniti neprikosovenu i najbližu suradnicu svojeg prethodnika, pomoćnicu ministra Katju Matijević jer je u vrijeme rasprave o rebalansu proračuna otišla na put. No, Hebrang je to spriječio vlastitim političkim utjecajem.

Ljubičićeve ideje su brzinski prepravljene kako bi zakon mogao stići dogovor s MMF-om i ući u hitnu saborsku proceduru, što je i učinjeno, ali tako da se nije napravio nijedan bitan zahvat. Uvedena je administrativna taksa, ali je ograničena na maksimalnih 30 kuna mjesečno, dok je cijelo pitanje osnovnog paketa zdravstvenih usluga, liste lijekova i participacija ostalo neriješeno i nereformirano. U skladu s time, nitko ovaj trenutak ne zna hoće li HDZ pristupiti izradi obećanog zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, jer njega ne može biti bez izmjena u osnovnom. Zbog neopravdanog straha koji su Zakon o osnovnom osiguranju i MMF stvorili kod građana, a radi akumulacije kućnih zaliha lijekova prije njegove primjene početkom listopada, nakon njegova usvajanja skočila je potrošnja lijekova.

Očekivanih 300 milijuna kuna zarade na administrativnoj pristojbi, Hebrang je ionako prethodno oduzeo dajući liječnicima 10-postotno povećanje plaća u 2005. Idući gubitak mogao bi se dogoditi potpunim preuzimanjem dopunskog osiguranja od strane privatnog osiguravateljskog tržišta.

Nataša ŠKARIČIĆ

Bergman: Dopunsko nam ionako donosi gubitak

— Zamisao poskupljenja polica je samo jedna od simulacija, ne znaći da će to proći. Radi se o političkoj odluci. Osobno, bilo bi mi drago da nam dopunsko preuzmu privatni osiguravatelji jer nam ono ionako radi gubitak. Privatnici, to znate, imaju drukčiju logiku poslovanja, njima vam dolaze mladi i zdravi ljudi, dok nama dolazi starija, kronično bolesna populacija, od koje samo generiramo minus — izjavio je Većeslav Bergman, direktor HZZO-a.