Vjesnik: 10. 09. 2005.
Kolika je cijena nafte u cijeni derivata
Stalna poskupljenja naftnih derivata i drugih energenata u Hrvatskoj nemaju nikakve veze s cijenom nafte na svjetskom tržištu, nego su rezultat teških pogrešaka
BRANIMIR MOLAK
Ono što se već godinama događa u hrvatskoj energetici, pokazuje da i Hrvatska ima svoju »Katrinu«. Štete izazvane »mudrim« potezima u toj gospodarskoj grani relativno su veće u odnosu na gospodarstvo u Hrvatskoj nego što su posljedice uragana »Katrina« na gospodarstvo u SAD.
Stalna poskupljenja naftnih derivata i drugih energenata u Hrvatskoj nemaju nikakve veze s cijenom nafte na svjetskom tržištu, nego su upravo rezultat teških pogrešaka onih koji vladaju energetskim sustavima.
Na pisanje ovog teksta potakao me intervju političara Dekanića »Hrvatska će se tresti kad benzin bude 10 kuna« objavljen u Večernjem listu 19. kolovoza, koji pokazuje kako razmišljaju oni koji donose odluke u onome što je preostalo od energetike u Hrvatskoj.
Uz trenutnu cijenu nafte od 70 američkih dolara po barelu i odnos dolara prema kuni od 6,043 kune za dolar, trošak nafte u litri derivata u Hrvatskoj je tek nešto veći od 2,5 kune po litri (70x6,043/160 = 2,64 kn/litri). Ako se uzme u obzir da je dio nafte koja se prerađuje i domaće proizvodnje (koji je sve manji – trećina onoga iz osamdesetih godina), koja nije poskupjela, taj udio je još manji. Ostatak (iznos više nego dva puta veći nego trošak nafte) do prekomjerne cijene derivata na benzinskim crpaka (benzin oko osam kuna po litri) očito ide nekomu koji stalna poskupljenja naftnih derivata kod nas opravdava poskupljenjem nafte u svijetu.
U »famoznoj« formuli za određivanje cijena derivata u Hrvatskoj nigdje nema ni spomena o cijeni nafte na svjetskom tržištu. Tobožnja »natezanja« INA-e i Vlade o cijeni derivata samo su predstava za javnost
.Kad bi cijena nafte u svijetu dosegla i 100 dolara po barelu, što s obzirom na vrijednost dolara u prošlosti nije ni bila njena najviša cijena (cijena nafte u realnim američkim dolarima bila je čak i viša od tog iznosa), trošak nafte u litri derivata uz pretpostavku nepromijenjenog tečaja dolara (a može se očekivati pad vrijednosti dolara s porastom cijene nafte), kod nas bi porastao na 3,77 kune po litri, ili za samo 1,13 kune po litri u odnosu na sada.
No naši nezasitni energopolitičari, koji se »brinu« za bolji život svima, cijenu bi derivata s osam kuna podigli na oko 11,5 kuna, odnosno za 3,5 kune (ako će je podizati razmjerno poskupljenju nafte u svijetu kao što čine i sada, iako u »famoznoj« formuli nemaju uopće cijenu nafte kao ulazni parametar),
pa će kupci derivata osim 1,13 kuna po litri zbog skuplje nafte platiti još više nego dva puta veći iznos, odnosno 2,4 kune.Tragično je da se u Hrvatskoj struka ne smije pojavljivati s idejama o tome kako riješiti neki problem. To se dogodilo (ukradene i upropaštene ideje) s našim davnim nastojanjima za osnivanjem neovisnog instituta za energetiku (tzv. energetski institut političara Granića nije neovisan).
Autor je doktor tehničkih znanosti, diplomirani inženjer naftnog rudarstva