Večernji list: 14. 09. 2005.

Ultimatum vlasnicima da zapuštene kuće obnove sami ili će to učiniti grad i postati suvlasnikom uznemirio stanare stare gradske jezgre

Ceh Bandićeva obračuna s ruglom plaća i sirotinja

Autor: B. Crnčević, I. Puljić-Šego, V. Mazzocco

Izgled gradskih fasada puno govori o ljudima koji iza njih žive. Grad Zagreb već tri godine financijski podupire obnovu pročelja, no subotnja izjava gradonačelnika Milana Bandića da će vlasnicima zgrada u gradskom središtu naložiti neka obnove zapuštene zgrade ili će ih u suprotnom obnoviti grad i zbog toga na njih upisati suvlasništvo uznemirila je brojne stanare.

Strah za imovinu

Što to znači? Hoće li grad preuzeti naše stanove i iseliti nas zato što ih mirovinama ne možemo obnoviti? javila se stanarka iz Mesničke ulice koja kao i mnogi u sličnoj situaciji gradonačelnikovu izjavu doživljava kao ispunjavanje starih prijetnji. Još od privatizacije stambenog fonda govori se da zgrade u gradskom središtu propadaju zbog siromašnih stanara, pretežito umirovljenika, te da bi se u njih trebali useliti oni koji imaju novac za održavanje.

Tu sam od 1959. godine i zar ću zbog nekih koji su se odselili prije II. svjetskog rata ostati bez imovine? u strahu se pitala Tonka Stipić-Delač iz Vlaške 5. Gospođa Tonka pokazala nam je i prizemlje u kojem je nekada bila pivnica, a danas je to leglo štakora i skladište smeća. Vlasnici prostora ispod njezinoga stana žive u Americi, a posljednji put pojavili su se prije 15 godina.

Dolaze s ratovima našalila se Tonka i dodala: Susjeda to često čisti, ali prolaznici bacaju što stignu. Bojim se da će se zgrada zbog nebrige srušiti.

Njezin strah za gubitak imovine nije utemeljen jer će se grad teško upisati kao suvlasnik zgrada koje bi obnavljao. Gradska vlast prema zakonu može suvlasnike opomenuti, čak i naložiti popravak u određenom roku, a ako se oni ogluše, može sama naručiti i platiti radove. U tom slučaju može na zgradu upisati hipoteku, a nikako suvlasništvo. No, i takav bi scenarij bio nepovoljan za suvlasnike jer se dug može naplatiti ovrhom i kuća prodati na dražbi.

Skupi ukrasi

Za suvlasnike tristotinjak najugroženijih zgrada GSKG je u dva dvogodišnja programa omogućio suvlasnicima povoljne kredite koji se otplaćuju pričuvom i do 15 godina. Ponudio je i obnovu pročelja svih zgrada u Mesničkoj, Jurišićevoj, Palmotićevoj, Gundulićevoj i Frankopanskoj. No, u tri godine obnovljeno je samo četrdesetak zgrada.

Ljudi su zainteresirani. Godišnje dobijemo više od sto zahtjeva za procjenu vrijednosti radova, ali kad vide račun, odustaju. Obnova zgrada u središtu zahtjevna je zbog ukrasa, stanovi su veliki, stanara je malo i najčešće su umirovljenici objašnjavaju u GSKG-u slabe rezultate obnove.

A što je sa spomeničkom rentom?

Mogu li se kuće obnavljati novcem spomeničke rente, pitaju građani. Mogu ako su registrirane kao kulturna dobra ili su u povijesnoj urbanoj cjelini Zagreba. U stopostotnom iznosu financiraju se konzervatorska istraživanja i radovi, polovicom iznosa obnova pročelja i krovova kulturnih dobara, a sa 40 posto iznosa obnova kuća u prioritetno zaštićenoj cjelini. Za kuće u zaštićenoj cjelini kojima se obnavlja cijelo pročelje i krov sufinancira se 30 posto vrijednosti radova, a 25 posto ako se obnavlja samo ulično pročelje i krov.

Stanari i simboli

Na pročeljima zgrada postoje mnogi, umjetnički vrijedni, ali često zapušteni ukrasi. Kipić patuljka nije posebno vrijedan, ali je dobra metafora o našem odnosu prema baštini.Tonka Stipić-Delač iz Vlaške ulice pokazala nam je nekadašnju pivnicu ispod svoga stana. Iako susjedi često odnose smeće, prolaznici otpacima još brže napune taj napušteni prostor.