Glas Istre: 14. 09. 2005.

VLADA ŠUTI O PONUDAMA POTENCIJALNIH SAVJETNIKA ZA INU

Savjeti o privatizaciji Ine »teški« 133 milijuna kuna

Izbor savjetnika, prema svemu sudeći, neće značiti i nastavak privatizacije Ine u ovoj godini, nego će se njezine dionice na burzi prodavati najvjerojatnije u proljeće 2006.

ZAGREB - Vlada će najvjerojatnije u petak objaviti tko će biti financijski savjetnik za drugu fazu privatizacije Ine, odnosno prodaju njezinih 15 posto dionica na burzi, tvrdi jedan od naših izvora iz Banskih dvora. Ako Vlada u petak doista izabere savjetnika, na taj će način Međunarodnom monetarnom fondu, čiji se Odbor direktora sastaje sutra, pokazati da ipak nije u potpunosti zaustavila privatizaciju.

I dok neslužbene informacije idu u prilog tome da će Vlada požuriti s izborom savjetnika kako bi »sačuvala obraz« pred MMF-om, iz Vlade službeno poručuju da će savjetnika izabrati kad u potpunosti razmotre sve ponude i utvrde čija je najbolja. Njegov izbor, koji se zasad odvija iza zatvorenih vrata, mogla bi zahvatiti plima privatizacijskih afera zato što javnost dosad nije dobila nijednu službenu informaciju o izboru savjetnika o kojem će, između ostaloga, ovisiti nastavak privatizacije Ine, njezina budućnost, a onda i stanje na naftnom tržištu u Hrvatskoj. Taj će savjetnik sudjelovati u poslu prodaje Ininih dionica, vrijednom stotine milijuna kuna, a i sam će ostvariti milijunsku zaradu.

Već sada negoduju i ponuditelji koji su ispali iz igre, a najglasniji je konzorcij koji čine Deutsche Bank, PBZ i Morgan Stenley. Zanimljivo je da se Deutsche banka dosad nije bunila kada bi na slično organiziranom natječaju ona ili njezina povezana društva dobila posao u Hrvatskoj. Malo toga se može doznati o tome što stoji u ponudama preostala tri konzorcija koja su navodno ostala u igri, a riječ je o Raiffeisen banci i njezinim partnerima Merill Lynch, Zagrebačkoj banci, koja ide u paketu s HSBC-om i Interkapitalom, te CAIB-u i Citibanku.

Ipak, od naših izvora doznajemo da bi Vladu savjetnici, ovisno o tome koga će izabrati, mogli koštati najmanje četiri, a najviše osam milijuna eura. U prvoj fazi privatizacije, kad je prodavala 25 posto dionica Ine, tadašnja je Vlada Ivice Račana savjetničke usluge i nagrade platila oko deset milijuna eura. To znači da će konzultantski troškovi u prve dvije faze privatizacije Ine biti najmanje 14 milijuna eura (103 milijuna kuna), no mogli bi se popeti i na 18 milijuna eura (133 milijuna kuna).

Vlada je od savjetnika tražila ponude koje će uključivati izlazak Ine na burzu te modele za prodaju sedam posto dionica zaposlenima i prepuštanje isto toliko dionica braniteljima. Svi savjetnici, doznajemo, Vladi sugeriraju da Inine dionice, osim Zagrebačke burze, ponudi i na nekoj inozemnoj burzi. Izbor savjetnika, prema svemu sudeći, neće značiti i nastavak privatizacije Ine u ovoj godini, nego će se njezine dionice na burzi prodavati najvjerojatnije u proljeće sljedeće godine. Ako u to vrijeme svoje dionice dobiju, odnosno kupe branitelji i zaposleni, Vlada više neće biti većinski vlasnik Ine, nego će joj ostati 46 posto dionica. Nagađa se da bi se određeni paket prodao i izvan burze kako bi se podmirio dug umirovljenicima jer u travnju 2006. država planira početi isplaćivati prve rate onima koji se odluče za isplatu u dvije godine.

J. MARIĆ