Slobodna Dalmacija: 18. 09. 2005.

PANIKA NA NAVOZIMA - SLOBODNA U POSJEDU NIMALO OPTIMISTIČNA IZVJEŠĆA O STANJU U JEDNOJ OD STRATEŠKIH GRANA DOMAĆE INDUSTRIJE

KOLAPS BRODOGRADNJE: Uljanik jedini pozitivan, gubici 850 milijuna dolara

PRITISCI I PODBAČAJ Uz stalne pritiske MMF-a, koji traži smanjivanje postojeće, ionako nedovoljne subvencije od 10 posto, zabrinjavaju podaci o produktivnosti i planovima poslovanja pojedinih domaćih brodogradilišta u prvih sedam mjeseci ove godine

Piše: Igor CAKTAŠ

SPLIT - Na hrvatskim navozima opet vrije! U očekivanju usvajanja nacionalne strategije brodogradnje i iznalaženja novog načina za pokrivanje gubitaka pet velikih državnih brodogradilišta, koji iznose oko 850 milijuna dolara, s jadranskih navoza stiže posljednje, ozbiljno upozorenje: ako danas ne riješimo probleme nacionalne brodogradnje, njima se sutra više nećemo morati mučiti, jer naših škverova neće ni biti!

Račanov milodar

Brodograditeljima je jasno da je dosadašnji "koncept" njihova poslovanja uz krcate knjige narudžbi i stalno, udarničko povećavanje produktivnosti, ali uz stvaranje desetak milijuna dolara gubitka po svakom isporučenom brodu i potpuno neučinkovitim državnim sanacijama uz bacanje milijardi kuna u more - mrtav.

Iz brodograđevnih krugova upozoravaju kako će bilo kakva sanacija brodogradnje na dosadašnji način opet biti bez ikakva učinka ako se uzroci problema ne uklone već ponovo pokriju državnim milijardama kuna i tako za iduće tri godine sačuva socijalni mir. Posljednji veliki državni milodar, odluka vlade premijera Ivice Račana od 22. kolovoza 2002. o financijskoj konsolidaciji državnih navoza teškoj 2,8 milijardi kuna, stigao je tada uz upozorenje škverovima, u prvom redu onima koji su dobili najveći dio toga kolača, kroničnim gubitašima, splitskom "Brodosplitu" i riječkom "3. maju": "Dobili ste uistinu posljednju šansu, ako je ne iskoristite, slijedi vam ključ u bravu."

"Posljednja šansa", kako se i moglo očekivati, nije iskorištena, na navozima su uz stare položeni i novi gubici i opet se sa strepnjom čeka glas s Markova trga.

Uz stalne pritiske Međunarodnog monetarnog fonda, koji traži smanjivanje postojeće, ionako nedovoljne subvencije od 10 posto, zabrinjavaju podaci o produktivnosti i planovima poslovanja pojedinih domaćih brodogradilišta u prvih sedam mjeseci ove godine, dostavljeni krovnom poduzeću domaće brodogradnje "Hrvatskoj brodogradnji - Jadranbrodu", a koje "Slobodna Dalmacija" ima u posjedu.

Varljiva statistika

Prema izvješću "HB-Jadranbroda", spremljenom za Vladu, raduju podaci o prosječnoj mjesečnoj izgrađenosti brodova za ovu godinu u "Brodosplitu", koji ukazuju na značajno povećanje u odnosu na 2004. U prvih sedam mjeseci ostvaren je prosjek izgrađenosti "prosječnog" broda od 47,90 posto, što je porast od 44 posto u odnosu na 2004. Na žalost, ti ohrabrujući podaci, koji sami po sebi malo znače, imaju drugu stranu.

"Međutim, za uočiti je kako je splitsko brodogradilište napravilo rebalans ovogodišnjeg poslovnog plana, prema kojemu je za po jedan smanjen broj postavljanja kobilica i porinuća", stoji, među ostalim, u izvješću. "Smanjena je iskoristivost vlastitih redovnih sati rada, a znatno povećano učešće kooperacije. "Udesno" su pomaknuti rokovi, glavne faze gradnje pojedinih brodova, poput polaganja kobilice i porinuća, te smanjene količine prerade crne metalurgije. Naravno, to će samo još više povećati troškove i djelovati negativno na financijsku situaciju brodogradilišta", upozorava "HB-Jadranbrod".

Uz postojeće poslovanje s gubicima i borbu za osiguranje likvidnosti, to znači da splitski škver ne može mirno čekati do 2009. godine, od kada će, prema najavama poslovodstva Brodosplit-Brodogradilišta, početi pozitivno poslovanje. Takve najave bez pokrića tipa "počev od ove godine Brodosplit više neće stvarati gubitke" i "od iduće godine splitski škver će početi pozitivno poslovanje" bile su proteklih nekoliko godina samo odstupnica preplaćenih menadžera.

"Podaci o mjesečnoj izgrađenosti brodova u ’Brodotrogiru’ pokazuju da se kreću na razini prošlogodišnjih, što ne govori u prilog da je to brodogradilište na putu nužno potrebnog povećanja produktivnosti, koja bi jamčila proizvodnju od 2,5 do tri broda godišnje", navodi se u izvješću.

Ohrabrenje iz Pule

U "Kraljevici" je došlo do značajnog povećanja izgrađenosti brodova u odnosu na 2004. U riječkom "3. maju", pak, unatoč bombastičnim izjavama čelništva toga škvera prilikom primopredaja i porinuća brodova, utvrđeno je samo blago povećavanje proizvodnosti u odnosu na 2004., ali ti rezultati još nisu jamac uspješnoj proizvodnji od pet brodova godišnje.

Najbolja situacija je u pulskom "Uljaniku". Analiza raspoloživih podataka ukazuje na činjenicu da to brodogradilište već nekoliko godina ima stalni uzlazni trend izgrađenosti brodova s tendencijom daljnjeg povećanja i u ovoj godini. "U prvih sedam mjeseci u ’Uljaniku’ je ostvaren mjesečni prosjek izgrađenosti ’prosječnog’ broda od 59,6 posto, što je porast od 30 posto u odnosu na 2004.", stoji u izvješću "HB-Jadranbroda".

"Uljanik" je jedino od pet velikih hrvatskih brodogradilišta koje u ovom trenutku ima pozitivnu perspektivu i prema Vladinim najavama može u privatizaciju. Znalci, pak, upozoravaju na oprez i činjenicu da se i "Uljanik" zbog potresa na svjetskom tržištu i negativnih tečajnih razlika suočava s gubicima, ali njegova je "krvna slika" ipak miljama daleko od "anemičnosti" na ostalim jadranskim navozima.

OD ŠKVERA DO ŠKVERA

BRODOSPLIT: prosjek izgrađenosti broda porastao 44 posto, ali smanjen broj postavljanja kobilica i porinuća, znatno povećano učešće kooperacije...

BRODOTROGIR: produktivnost ostala ista i ne jamči potrebnu proizvodnju od 2,5 do 3 broda godišnje

KRALJEVICA: došlo do značajnog povećanja izgrađenosti brodova u odnosu na 2004.

3. MAJ: tek blago povećavanje proizvodnosti, ali rezultati još nisu jamac uspješnoj proizvodnji od pet brodova godišnje

ULJANIK: nastavljen uzlazni trend mjesečnim porastom prosjeka izgrađenosti broda od 30 posto

Split i Trogir: Spojiti ili jedno od njih zatvoriti

"Spojiti ih ili jedno zatvoriti!". Tako bi se, ukratko, mogla rezimirati državna politika oko određivanja sudbine dvaju susjednih brodogradilišta - Brodosplita i Brodotrogira. Trogirani su, podsjetimo, prije četiri godine, "na nož" dočekali pokušaj Vlade da ih spoji s velikim bratom gubitašem Brodosplitom, pa nisu poklekli ni pred upozorenjima bivšeg ministra gospodarstva Goranka Fižulića, da bi bez udruživanja sa Splićanima trogirskom škveru moglo uslijediti zatvaranje.

Spekulacije o tome koji državni škver, osim nedodirljivog Uljanika, Vlada želi zatvoriti, dok se kazaljka uporno okreće prema južnojadranskim navozima, digla je splitske i trogirske škverane na noge. Škverani u Splitu i Trogiru ne žele ni pomišljati na mogućnost o zatvaranju svoga škvera, ističući da će, ako nema druge, s njim radije "potonuti".