RIJEKA/ZAGREB/LJUBLJANA - Hrvatski premijer Ivo Sanader prihvatio je jučer protuprijedlog slovenskog ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela da se pred međunarodno pravosudno tijelo ne izlazi samo s problemom razgraničenja na moru, kako želi Hrvatska, nego s cijelom granicom. »Nemamo ništa protiv, ako postoji spor. Ne želimo pregovore samo o onome što mi smatramo spornim, nego i o onome što je sporno slovenskoj strani«, kazao je Sanader obraćajući se saborskim zastupnicima, nakon što je nekoliko zastupničkih klubova zatražilo informaciju o stavu Vlade o proglašenju slovenskog pojasa na Jadranu.

Sanader je izvijestio da je Vlada na sjednici u petak donijela odluku, nakon 15 godina neuspješnog pregovaranja, kojom slovenskoj vladi predlaže da se zbog granice na moru obrate međunarodnom pravosudnom tijelu, zaduživši ministricu Kolindu Grabar-Kitarović da o tome izvijesti slovensku stranu. Pola sata nakon, po Sanaderovim riječima, »pravno nevrijedne odluke« slovenskog parlamenta, ministrica vanjskih poslova to je i učinila, poslavši pismo svom kolegi Dimitriju Rupelu.

»Slovenija je proglasila zonu u našoj zoni i ta je odluka u potpunosti i do kraja pravno ništavna. Epikontinentalni pojas zemlje imaju ili nemaju, on se ne može proglašavati«, rekao je hrvatski premijer, zatraživši saborsku potporu za izlazak pred međunarodno pravosudno tijelo. »Nismo spominjali arbitražu, jer se o svemu želimo dogovoriti sa Slovenijom«, objasnio je Sanader dodavši da tek treba utvrditi kojem međunarodnom tijelu će se obratiti.

Ponavljajući da »Hrvatska ne traži tuđe, ali da neće dati ni svoje«, Sanader se, nakon što je ta fraza izazvala reakcije u sabornici, nasmijao te dodao - »pa nije ni drug Tito bio u svemu u krivu«. Njegov govor u Saboru bio je vrlo umjeren i prijateljski, uz zahvalu na slovenskoj potpori za dobivanje pregovora s EU-om. Premijer je pozvao zastupnike i javnost na prisebnost, bez dramatiziranja, jer se, kako tvrdi, slovenskom odlukom ništa nije promijenilo. Da Hrvatska ne želi zaoštravati odnose, vidi se i iz pisma Kolinde Grabar-Kitarović ministru Rupelu, koje smo dobili na uvid.

U iznimno umjerenom i prijateljskom tonu, bez ijednog povišenog tona, hrvatska ministrica navodi kako dvije strane ni uza svu političku volju nisu došle do rješenja. »U posljednje vrijeme, pak, posebice kada je riječ o razgraničenju na moru, u Savudrijskoj vali, razlike u gledištima i druge političke okolnosti navode na potrebu obostranog angažmana u pravcu trajnog rješenja«, piše Grabar-Kitarović Rupelu, službeno predloživši da se »pitanje razgraničenja na moru između Hrvatske i Slovenije podnese na rješavanje međunarodnom pravosudnom tijelu«.

Grabar-Kitarović stoga predlaže da se u najskorije vrijeme obave konzultacije između naših ministarstava na razini državnih tajnika radi pripreme pregovora o sklapanju posebnog sporazuma o tom pitanju, uvjeravajući Rupela da je »neupitni interes Hrvatske da se pitanje razgraničenja između dviju zemalja riješi u interesu daljnjeg unapređenja dobrosusjedskih i prijateljskih odnosa«.

Dok slovensko ministarstvo vanjskih poslova proučava hrvatski prijedlog, ministar Rupel poručuje Zagrebu da je arbitraža u koju bi bila uključena samo granica na moru za Ljubljanu potpuno neprihvatljiva. U slučaju arbitraže bio bi potreban razgovor o svim spornim graničnim točkama, uključujući i one na kopnu, ocijenio je Rupel. Hrvatska »želi kapitalizirati neke profite iz prijašnjih pregovora i sporazuma«, tvrdi Rupel.

Hrvatska u svom prijedlogu Sloveniji koristi izraz »međunarodno pravosudno tijelo« i to na prijedlog pravnika. Pred stranama u sporu stoji nekoliko mogućnosti. Najviše se govori o arbitraži, a ona može biti obvezujuća i neobvezujuća, koja je po svojim rezultatima bliska posredovanju, kakvo je, primjerice, bilo ono bivšeg američkog ministra obrane Williama Perryja, bez uspjeha.

Druga mogućnost su međunarodna sudišta, ponajprije Međunarodni sud za pomorsko pravo u Hamburgu i Međunarodni sud u Haagu, koji je, po mišljenju upućenih, najprikladnije rješenje za Hrvatsku. Taj sud ima kredibilitet - riječ je o sudu UN-a - i iskustvo, visoku stručnost i neutralnost, a ni cijena nije problem. Ona je, naime, zbog UN-a, simbolična. U mane haaškog sudišta spada dugotrajnost postupka.

Denis ROMAC

Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana rekao je u srijedu u Bruxellesu da bi Hrvatska i Slovenija trebale riješiti svoje granične nesporazume prije nego Hrvatska može postati članicom Europske unije.

Obraćajući se Odboru za vanjsku politiku Europskog parlamenta, Solana je rekao da Hrvatska i Slovenija moraju raditi na novom dogovoru nakon što onaj iz 2001. nikada nije stupio na snagu.