Slobodna Dalmacija: 06. 10. 2005.

OTKRIVAMO ŠTO HRVATSKOJ DONOSI PROCES RAZGOVORA S 25 ZEMALJA ČLANICA EUROPSKE UNIJE

NAJTEŽI NAS PREGOVORI ČEKAJU OKO PRODAJE NEKRETNINA STRANCIMA

BORBA ZA IZUZETKE S obzirom na značajnu razliku kupovne moći građana razvijenog dijela Europske unije i RH, hrvatski će pregovarači trebati izboriti određene izuzetke u području tržišta nekretnina kako se ne bi u kratkome roku jeftino rasprodale kuće i stanovi na otocima i kopnu

Piše: Šenol SELIMOVIĆ

ZAGREB - Nakon što su tvrdnje o ulasku Hrvatske u Europsku uniju 2007. godine u paketu s Bugarskom i Rumunjskom definitivno pale u vodu, nova najoptimističnija formula izgleda ovako: završetak pregovora do kraja 2007., nakon čega slijedi poces sklapanja pristupnog ugovora i ratifikacije tog ugovora od strane zemalja članica, što će potrajati godinu do dvije, te na koncu ulazak u punopravno članstvo 2009. godine.

Prehrambeni proizvodi

Ovakvu je procjenu dao na početku ove godine Neven Mimica, predsjednik saborskog Odbora za eurointegracije, još kada je bio uvjeren da će pregovori početi u ožujku. Kako su oni ipak otvoreni sedam mjeseci kasnije, članstvo Hrvatske u EU-u 2009. postalo je još nategnutijim, ali i dalje mogućim ciljem. U procesu pregovaranja, koje znači prilagodbu hrvatskih zakona pravnoj stečevini Europske unije (acquis communautaire), Hrvatska će se suočiti i s bolnim posljedicama reformi i prilagodbe europskim standardima.

Čak i jedna industrijski razvijena Austrija u trenutku ulaska u EU dvije trećine svojih prehrambenih proizvoda nije mogla plasirati na tržište Unije jer nisu zadovoljavali razinu kvalitete.

Poljoprivrednici će platiti visoku cijenu

Valja očekivati stoga da će i Hrvatska doživjeti veliki pritisak na pitanjima prilagodbe prehrambenih proizvoda standardima EU-a.

Bolna točka hrvatskih pregovora s EU-om bit će i nekretnine, odnosno liberalizacija njihove prodaje strancima. S obzirom na značajnu razliku kupovne moći građana razvijenog dijela EU-a i Hrvatske, hrvatski će pregovarači trebati izboriti određene izuzetke u području tržišta nekretnina kako se ne bi u kratkome roku jeftino rasprodale nekretnine na otocima i kopnu. Pregovarački tim Vladimira Drobnjaka tražit će izuzetke od primjene pravne stečevine EU-a u području poljoprivrede, ponajprije proizvodnje prehrambenih proizvoda i zadovoljenja njihove zdravstvene sigurnosti.

Hrvatski će poljoprivrednici platiti vrlo visoku cijenu ulaska zemlje u EU jer će se suočiti s ozbiljnim posljedicama prelaska na tržišno sposobnu poljoprivredu, a subvencije će biti strogo namjenske, kontrolirane i ni izdaleka izdašne kao u prošlim krugovima proširenja EU-a. Ahilova peta hrvatskih pregovora bit će i područje ekoloških standarda. Procjene govore da će nam za područje ekologije trebati između sedam i deset milijardi eura, pa je vrlo važno u kojem ćemo razdoblju morati investirati tako veliki iznos. Tu će se, dakle, trebati izboriti za privremene izuzetke i odgode primjene europske regulative.

Slovensko iskustvo

Hrvatska će morati učiniti goleme napore i u reformi pravosuđa, socijalne politike, politike zapošljavanja i regionalne politike, a najbolnije će biti one reforme koje sobom nose i gubitak radnih mjesta, što će se posebno osjetiti u javnom sektoru, u industrijskoj proizvodnji i poljoprivredi.

No, dobri poznavatelji eurointegracija poput Nevena Mimice uvjereni su da Hrvatska svoj uspjeh pregovora ne smije graditi samo na broju izborenih izuzetaka, već pregovaračku snagu treba uložiti u reforme kako bi zemlja što pripremljenija ušla u EU.

Za to bi nam, smatra Mimica, pregovaračko iskustvo deset zemalja koje su ostvarile članstvo u svibnju 2004. moglo iznimno koristiti. Posebice iskustvo Slovenije koja se u pregovorima znala dobro ukopati s argumentima koji dokazuju da su izuzeci od acquisa uistinu potrebni, ali je glavnu pregovaračku snagu koncentrirala na provedbu europske stečevine.

Na koncu, Hrvatska će, za razliku od prethodnika, pregovarati ne s 15 nego s 25 zemalja članica EU-a. Neke od deset novih članica koje još nisu preboljele sve traume pregovaračkog procesa, bit će manje spremne odobriti Hrvatskoj neke izuzetke koje ni one same nisu uspjele izboriti.

POGLAVLJA O KOJIMA ĆE SE PREGOVARATI S EU-om

1. slobodno kretanje roba; 2. slobodno kretanje ljudi; 3. slobodno pružanje usluga; 4. slobodno kretanje kapitala; 5. pravo trgovačkih društava; 6. politika tržišnog natjecanja; 7. poljoprivreda; 8. ribarstvo; 9. prometna politika; 10. oporezivanje; 11. ekonomska i monetarna unija; 12. statistika; 13. socijalna politika i zapošljavanje; 14. energetika; 15. industrijska politika; 16. mala i srednja poduzeća; 17. znanost i istraživanje; 18. obrazovanje i usavršavanje; 19. telekomunikacije i informatička tehnologija; 20. kultura i audiovizualna politika; 21. regionalna politika i koordinacija; 22. okoliš; 23. zaštita potrošača i zdravstvena zaštita; 24. suradnja u području pravosuđa i unutarnjih poslova; 25. carinska unija; 26. vanjski odnosi i razvojna pomoć; 27. zajednička vanjska i sigurnosna politika; 28. financijski nadzor; 29. financijske i proračunske odredbe; 30. institucije; 31. ostalo

Najvještiji pregovarač - Malta!

U prošlom krugu proširenja EU-a, najvještijim pregovaračem s Unijom pokazala se Malta koja je uspjela ishoditi više od 70 izuzetaka od obveze primjene acquisa.

Primjerice, Malta nije obvezna strancima prodavati nekretnine iako je slobodno tržište nekretnina jedno od temeljnih ekonomskih principa u EU-u. Malta je uvjerila Bruxelles da bi to bilo štetno za malu otočnu državicu pa je ona i kao članica EU-a oslobođena te obveze.

Na drugom je mjestu po uspješnosti izborenih izuzetaka Poljska koja je izvukla oko 40 ustupaka, a na trećemu Litva s više od 30 izuzetaka.