Glas Istre: 13. 10. 2005.

VLADA ODUSTAJE OD NAJAVLJENE PODJELE NA ČETIRI REGIJE I PREGOVORIMA S EU-om NASTOJAT ĆE IZBORITI TRI STATISTIČKE REGIJE

Hrvatska se dijeli na Zagreb, Jadransku i Kontinentalnu regiju

Podjela na tri regije financijski je isplativija za Hrvatsku, jer joj godišnje donosi oko 600 milijuna kuna više nego podjela na četiri, kaže autor studije Željko Lovrinčević • Dvojbe oko podjele bile su i razlog za smjenu Jakova Gele, bivšeg šefa Državnog zavoda za statistiku

ZAGREB - Vlada će po svemu sudeći ipak nastojati podijeliti Hrvatsku u tri, a ne četiri statističke regije. Podjelom na tri regije, očekuju u Vladi, nakon ulaska u Europsku uniju moći će se privući više nepovratnih sredstva iz fondova za regionalni razvoj. Hrvatska bi bila podijeljena na Grad Zagreb, Kontinentalnu i Jadransku regiju, koja bi obuhvaćala sve jadranske županije, ali i područje do Karlovca pa tako i Ličko-senjsku županiju.

No, takvu će podjelu na regije Hrvatska tek morati izboriti kroz pregovore s EU-om, da bi to postalo i formalno prije dobivanja punopravnog članstva, čime počinje dobivanje sredstava iz fondova za regionalni razvoj.

- Podjela na tri regije financijski je isplativija za Hrvatsku, jer joj godišnje donosi oko 600 milijuna kuna više nego podjela na četiri, kaže Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, koji za Državni zavod za statistiku (DZS) izrađuje studiju u kojoj se analiziraju posljedice svih varijanti u podjeli Hrvatske na regije.

Podjela na četiri regije - Zagrebačku, koja uključuje Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, Središnju, Istočnu i Jadransku Hrvatsku - koju je DZS poslao na preliminarnu ocjenu Eurostatu (Europski statistički ured), iako ju je taj ured prihvatio, nikada nije postala i službena jer nije dobila odobrenje Vlade i Sabora. No, takvom bi podjelom, ističe Lovrinčević, Zagrebačka regija ostala bez pomoći jer je Grad Zagreb dovoljno jak da »povuče« bilo koju županiju, pa tako i nerazvijenu Zagrebačku županiju, da zajedno prijeđu prag od 75 posto BDP-a po glavi stanovnika u Uniji, mjereno kupovnom moći. Tom podjelom »zagrebački prsten« ostaje bez sredstava iz europskih fondova, što je - s obzirom na njegov stupanj razvoja - nedopustivo, smatra Lovrinčević.

Podjelom na tri regije, Jadranska i Kontinentalna Hrvatska niz bi godina nakon ulaska Hrvatske u Uniju mogle vući pomoć iz europskih fondova, a projekcije pokazuju da bi Hrvatska primjerice 2015. godine mogla dobiti 6,7 milijardi kuna. Lovrinčević ističe da podjelom na tri regije Hrvatska svojim nerazvijenijim krajevima godišnje osigurava 600 milijuna kuna više ili šest milijardi u desetak godina, u odnosu na podjelu na četiri regije.

Hrvatska je, nakon preliminarnog očitovanja Eurostata na prijedlog o podjeli na četiri regije, zatražila očitovanje i na novi prijedlog podjele na tri regije. No, iz Eurostata je, otkriva Lovrinčević, odgovoreno da sada zbog tehničkih razloga ostaje podjela na četiri regije, da bi Hrvatska mogla dobivati novac iz pretpristupnih fondova, ali je DZS-u i Vladi savjetovano da kroz poglavlje o regionalnoj politici kroz pregovore dogovore novu podjelu. Očito je to bio i razlog zbog kojeg je Vlada u proljeće smijenila tadašnjeg ravnatelja DZS-a Jakova Gelu.

J. MARIĆ

Najisplativija podjela na dvije regije

Podjelom na dvije regije, Sjevernu i Južnu, Hrvatska bi financijski najviše profitirala, pokazale su analize Ekonomskog instituta, otkriva Željko Lovrinčević. No, u tom bi slučaju istu regiju činili primjerice Vukovar, Osijek i Zagreb.

- U takvoj bi regiji bilo teško provoditi smislenu regionalnu politiku jer se ti krajevi razlikuju, primjerice, i po razvoju i po reljefu. Najgore od svega bilo bi to što bi Vukovar dobio manje sredstava, jer bi većina otišla za projekte u Zagrebu, koje je lakše izraditi jer imaju bolju podlogu, kaže Lovrinčević. Zaključuje da bi se na taj način, unatoč većim sredstvima na polju regionalnog razvoja, postiglo puno manje.