Vjesnik: 15. 10. 2005.

Širenje EU-a dok se ne obuhvati jugoistok Europe

Europa seže tamo dokle sežu europske vrijednosti, tradicija i kultura. Takva Europa nezamisliva je bez Rusije i Turske, izjavio je predsjednik Mesić / Vlada se zalaže za nastavak proširenja EU-a dok god se ne obuhvati cijelo zemljopisno područje Europe, kazao je premijer Sanader

ZAGREB - Petnaest srednjoeuropskih predsjednika okupilo se u četvrtak u Zagrebu na »Croatia Summitu 2005.«, 12. tradicionalnom okupljanju šefova država kojem je ove godine domaćin hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Visoke je goste pozdravio državni vrh - osim predsjednika Mesića, premijer Ivo Sanader te predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks. Sva trojica suglasna su u jednome - održavanje ovog summita u Hrvatskoj za našu je zemlju iznimno priznanje. A svi su predsjednici-sudionici složni u ocjeni da se proces europskog udruživanja mora dovršiti, kao i da to neće biti moguće sve dok u Uniju ne uđu sve zemlje, uključujući i zemlje jugoistočne Europe.

»Europa se nalazi u završnoj fazi stvaranja saveza država i upravo sada, poslije velikog vala proširenja, javljaju se sumnje treba li ići dalje, kojom brzinom i s kojim ciljem«, rekao je predsjednik Mesić u svom govoru. Naglasio je kako je svjestan da postoji strah od daljnjeg brzog širenja, ali i zaključio: »S europskim ujedinjenjem treba ići dalje, a brzina tog procesa mora i smije ovisiti isključivo o brzini kojom se zemlje kandidati prilagođavaju europskim standardima i ispunjavaju uvjete za članstvo«. Hrvatski predsjednik istaknuo je ponovo da »granica Europe ne smije biti ova ili ona rijeka«, nego da seže »tamo dokle sežu europske vrijednosti, tradicija i kultura«. Takva Europa, poručio je, nezamisliva je bez Rusije i Turske.

I premijer Sanader je naglasio da se Vlada zalaže za nastavak proširenja EU-a »dok god se ne obuhvati cijelo zemljopisno područje Europe, a naročito dok se u Europsku uniju ne uključe preostale države jugoistočne Europe«. »Okrenutost prema nepodijeljenoj Europi naša je iskonska potreba«, ustvrdio je Sanader dodajući da je europska budućnost vrlo važna za zemlje u regiji. Pozdravio je stoga posebno početak pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju između SCG-a i EU-a, a očekuje i pozitivan avis za Makedoniju. Izrazio je i uvjerenje da će europskim putem krenuti i BiH.

Hrvatski dužnosnici nisu ni na ovom skupu zaboravili spomenuti zabrinutost građana zbog toga što nam donosi budućnost u EU. »Moramo biti svjesni sveobuhvatnosti i golemih razmjera globalizacijskih procesa, a našim građanima moramo znati reći da nitko ne može ostati sam ni izdvojen. Izbor otklona je izbor izolacije«, poručio je premijer Sanader.

Naglašavajući snagu Europske unije kao zajedništva država koje će istodobno čuvati svoje nacionalne identitete i interese, izrazio je uvjerenje da će i »naše države i narodi dati dodatnu energiju povijesnom procesu europskog udruživanja«.

Za predsjednika Sabora Vladimira Šeksa vrlo je simbolično to što se ovako važan summit održava u Hrvatskoj upravo u vrijeme početka pregovora Hrvatske o punopravnom članstvu u EU. Šeks je istaknuo da hrvatski eurointegracijski projekt ima konsenzusnu potporu svih parlamentarnih stranaka, te je zaključio: »Otvaranje hrvatskih pristupnih pregovora najbolja je potvrda pristupa koji zemlje kandidatkinje ocjenjuje isključivo prema postignućima i velik je poticaj za sve susjedne zemlje čije reforme Hrvatska podržava«.

U prvom dijelu sastanka na vrhu u petak su svoja viđenja europskog udruživanja iznijeli predsjednici Poljske, Italije, Moldavije, Albanije, Slovenije Češke Bugarske, SCG-a, Rumunjske i Makedonije. Svi su iskreno čestitali Hrvatskoj na početku pregovora koji je potvrda zrelosti demokracije i uspješno provedenih reformi.

Summit predsjednika nastavlja se i u subotu do podne, a poslijepodne i večer u petak državnici će provesti u dvorcu Trakošćan kao gosti varaždinskog župana Radimira Čačića.

Naglasci iz izlaganja

Heinz Fischer: Austrijski predsjednik istaknuo je da istodobni početak pregovora Hrvatske i Turske s Unijom nije vezana trgovina. »Nije bila naša volja da se o Hrvatskoj raspravlja na jesen, moglo se to, što se nas tiče, riješiti i prije ljeta«, kazao je.Carlo Azeglio Ciampi: Talijanski predsjednik istaknuo je da je glavni cilj Unije dovršenje procesa europskog udruživanja. Odbijanje europskog ustava u Francuskoj i Nizozemskoj nije, smatra, znak odbijanja proširenja nego želja za osiguranjem boljeg upravljanja Unijom.

Vaclav Klaus: Češki predsjednik uvjeren je da se proces EU-integracija neće postići bez uključivanja preostalih zemalja. Smatra da unutar Unije treba riješiti problem jedinstvenog europskog tržišta kako bi se omogućio slobodan protok ljudi, roba, kapitala i usluga.

Aleksander Kwasniewski: Poljski predsjednik pozvao je na uključivanje Moldavije, Ukrajine i Gruzije u udruženu Europu. Smatra da su frustracije zbog odbačenosti opasne i za odbačene zemlje, ali i za cijeli proces udruživanja.

Vladimir Voronjin: Moldavski predsjednik poručuje da njegova zemlja provodi potrebne reforme na putu prema EU.

Alfred Moisiu: Albanski predsjednik ističe da se i kod njih više od deset godina radi na postizanju ekonomskih, pravnih i političkih standarda EU-a.

Svetozar Marović: Predsjednik SCG-a tvrdi da nema kraja proširenja dok u EU ne budu i sve zemlje zapadnog Balkana. »Iste su nam težnje, ali različiti uspjesi«, poručuje Marović dodajući da potrebne reforme mogu i moraju jedino sami provesti, bez diktiranja »bruxelleskog štapa«.

Branko Crvenkovski: Makedonski predsjednik najavio je da njegova zemlja početkom studenoga očekuje pozitivan avis, te je istaknuo kako je to poticaj drugim zemljama u regiji da nastave reforme.

Ivan Gašparovič: Slovački predsjednik tvrdi da stabilnost regije ovisi o budućnosti Kosova, no to treba riješiti politički, izravnim pregovorima Beograda i Prištine.

Miroslava Rožanković