HAAG - Obrana bivšeg predsjednika ratne vlade HR-HB Jadranka Prlića ima problema s pronalaskom primjerena političkog stručnjaka, koji bi tijekom sudskog procesa u Haagu dao analitičku i prije svega primjerenu ocjenu o događajima koji su uvjetovali izbijanje rata u BiH, utemeljenje HR-HB i sukob između postrojba HVO-a i Armije BiH. Prava dijagnoza tadašnjih političkih prilika obrane donekle bi osporila neke navode iz anlize koju je ispred Haaškog suda kao nezavisni stručnjak dao slovenski političar i profesor Ciril Ribičič.

U poprilično dvojbenoj tezi on je tada naveo kako je službena politika Vlade Hrvatske igrala na dva kolosijeka. Na jednom je, kazao je Ribičič, priznavala nezavisnost i teritorijalni integritet BiH, a na drugom utemeljila Herceg Bosnu radi njezina pripajanja Hrvatskoj. Kako doznajemo iz krugova bliskih njegovoj obrani, upravo bi nedostatak političkih stručnjaka mogao dodatno zakomplicirati ionako težak položaj ne samo Jadranka Prlića, nego i preostale petorice bosanskohercegovačkih Hrvata koje Haaško tužiteljstvo tereti za sudjelovanje u "zločinačkom pothvatu".

Njih se tereti da su svojim angažmanom s dužnosti koje su u inkriminirano vrijeme obnašali izravno sudjelovali u projektu odcjepljenja jednog dijela državnog teritorija BiH i njezina priključenja integralnom dijelu Hrvatske kao dio projekta stvaranja "Velike Hrvatske".

Obavljeni su određeni razgovori s pojedincima, ali do sada nije nitko pokazao želju ili znanje za objektivan analitički sud o ulozi institucija Herceg Bosne u ratu i njezinih tadašnjih odnosa s Hrvatskom. Stručna ekspertiza političkog analitičara potrebna je, ističu naši sugovornici, radi osporavanja teških navoda iz spomenute optužnice, jer je konačna namjera Haaškog tužiteljstva da u sudskom procesu "Prlić i ostali" pod terminom "zločinački pothvat" za utemeljenje HR-HB okrivi više od 1000 hrvatskih dužnosnika iz BiH, što je bio slučaj s ovogodišnjim proširenjem optužnice protiv hrvatskih generala Čermaka i Markača za akciju "Oluja".

Za takvu konstrukciju, po tvrdnjama našeg izvora, Haaško tužiteljstvo poslužit će se golemim materijalom koji su njihovi istražitelji pozorno prikupljali čak i u vrijeme kad su tražili dokaze o zločinima koje su pripadnici Armije BiH počinili nad Hrvatima u mjestima sjeverne Hercegovine. Dio obavještajne dokumentacije stizao je preko službenih institucija tadašnje Republike BiH koje je prikupljala tadašnja bošnjačka Obavještajna agencija AID.

Kako ne bi, kao i u "Oluji", došlo do generalizacije stvari, mora se ispitati uloga UN-a u BiH, ispitati kada je koju državu nastalu raspadom bivše Jugoslavije u svojim sadašnjim granicama međunarodno priznala Skupština Ujedinjenih naroda.