Vjesnik: 21. 10. 2005.

Oko 20 posto pekarnica pred zatvaranjem

Cilj je da u potrošačkim centrima velike pekarnice ponovo preuzmu vodeću ulogu u opskrbi stanovništva / Godišnje se prosječno potroši 85,5 kilograma kruha po osobi

ZAGREB - Nakon izmjena Zakona o posebnim uvjetima za stavljanje brašna na tržište, koje predlaže Vlada, zatvorit će se krug kontrole i suzbiti siva ekonomija, i to od proizvodnje pšenice i brašna do pekarskih proizvoda.

Mladen Pavić, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, rekao je u četvrtak Vjesniku da se više od godinu dana provođenja ovog zakona pokazalo kako postoji mogućnost izbjegavanja plaćanja obveza prema državi.

Naime, uvođenjem evidencijskih markica za brašno nije u potpunosti eliminirano sivo tržište kruha, no prepolovljena je prodaja brašna u sivoj zoni.

Primjerice, u Hrvatskoj se godišnje prosječno potroši 85,5 kilograma kruha i peciva po osobi, a kroz sustav plaćanja prođe samo 170.000 tona, pa se može zaključiti da 200.000 tona ili 60 posto ukupne proizvodnje ide mimo zakona. Na to ukazuje i navodno nepromijenjena potrošnja kruha tijekom sezone, bez obzira na velik broj turista koji ljeti posjećuju našu obalu.

Otprilike 60 posto tržišta mlinarsko-pekarskih proizvoda drže male pekarnice, koje u pravilu peku i prodaju kruh na jednome mjestu. Pavić napominje da će se nakon izmjena i dopuna Zakona, izraditi i pravilnik kojim će se propisati prosječna količina proizvedenoga kruha i peciva od 100 kilograma pšeničnoga, raženoga i kukuruznoga brašna.

Ministarstvo poljoprivrede napokon je ove godine utvrdilo koliko pšenice treba za domaće potrebe. Riječ je o 550.000 tona, odnosno 35.000 tona mjesečno.

I dok proizvođači pšenice jedva spajaju kraj s krajem, proizvodnja kruha nikad nije bila unosnija. Privatne pekarnice niču kao gljive poslije kiše, pa se kruh peče i u garažama.

S druge strane, cjelokupna godišnja dobit mlinara nije dovoljna da se kupi, primjerice, 100.000 tona pšenice. Ali u sklopu sveobuhvatne reforme agrara, promjene moraju zahvatiti i mlinarsko-pekarsku industriju. Potrošnja pšenice je na razini zasićenja, a mlinarski kapaciteti su za oko 30 posto veći od stvarnih potreba, upozorava Vlada u ocjeni stanja mlinarsko-pekarskog tržišta.

Dakle, kod prerade pšenice treba doći do zatvaranja 15 do 20 posto postojećih kapaciteta. Na pekarskom tržištu će moći konkurirati mlinovi s dobrom tehnološkom i stručnom opremljenošću.

Ipak, najveće promjene se trebaju dogoditi u pekarstvu. Cilj je da u većim potrošačkim centrima ili mjestima velike pekarnice ponovo preuzmu presudnu ulogu u opskrbi stanovništva, jer su u stanju proizvoditi prehrambene proizvode bolje kakvoće.

U očekivanim uvjetima odgovornog rada prema zakonu te jače kontrole, može se očekivati da će se današnji broj obrtničkih radnji koje proizvode kruh gotovo prepoloviti.

Marinko Petković