Večernji list: 22. 10. 2005.

MEĐUDRŽAVNI SPOR Izjave slovenskog predsjednika o neovisnosti Kosova posvadile Srbiju i Crnu Goru i Sloveniju

Drnovšek razbjesnio Beograd

Autor: Duško Mandić / BEOGRAD

Slovenski predsjednik Janez Drnovšek svojom inicijativom za rješenje kosovskog pitanja, prema kojoj je krajnje rješenje za status Kosova njegova neovisnost, izazvao je u Beogradu negodovanje te pravi diplomatski rat. To prije što je ta koncepcija slovenskog predsjednika zapravo i službeni prijedlog s kojim je on upoznao glavnog tajnika UN-a Kofija Annana, kao i predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa. U njemu su sadržane i pojedinosti o rješenju statusa Kosova pa se tako predlaže da se "u roku od 18 mjeseci sve odgovornosti i ovlasti za upravljanje Kosovom prenesu na kosovska tijela", a Kosovo bi svoj međunarodni subjektivitet steklo u roku pet godina.

Naravno, tu su i uvjeti albanskoj strani, kao što je osiguranje samouprave srpskim općinama. Usto, Srbi bi imali svoje predstavnike u vladi i parlamentu, a srpski povijesni, kulturni i vjerski spomenici dobili bi eksteritorijalni status.

Rasploženje Beogradu na taj prijedlog jasno se iščitava iz reagiranja predsjednika Srbije i Crne Gore Svetozara Marovića, koji je odmah otkazao već dogovoreni posjet Janeza Drnovšeka Beogradu zakazan za 2. studenoga.

Vaša izjava da je, uz ispunjenje određenih uvjeta, neovisnost za Kosovo jedina realna opcija, u nas je izazvala čuđenje i prosvjed poručio je predsjednik SiCG svom slovenskom kolegi otkazujući mu gostoprimstvo. Iz Beogradu su Sloveniji poručili da "državna zajednica SiCG, kao ni Republika Srbija, ne mogu i neće, ni pod kojim uvjetom, prihvatiti proglašenje nezavisne države Kosovo. Rupel ublažava

Na to je odmah reagirao ministar vanjskih poslova Slovenije Dimitrij Rupel, koji je svom beogradskom kolegi Vuku Draškoviću pokušao objasniti kako se time mislilo da status Kosova mora biti europski, postignut dogovorom između Beograda, Prištine i međunarodne zajednice, te tako ublažiti mučnu situaciju koja je nastala. Dodao je, usto, kako je stajalište Slovenije da ne može biti rješenja s kojim Srbija ne bi bila suglasna. Drašković je zahvalio na dodatnim objašnjenjima. No, sve to nije dovoljno pa je u Beograd danas doputovao savjetnik slovenskog predsjednika za vanjsku politiku Ivo Vajgl, koji nastoji nekako razmrsiti čvor nastao tumačenjem Drnovšekove izjave te ublažiti sukob. Nakon toga, Vajgl je najavio i put u Prištinu, što se ovdje tumači, zapravo, navještajem početka prištinsko-beogradskih pregovora uz posredovanje međunarodne zajednice budući da u ovom slučaju Slovenija, očito, nema sporednu ulogu.

LJUBLJANA - Samostalnost je već realno stanje

Autor: Vlado Zagorac / Ljubljana

Oštra reakcija Beograda na prijedlog slovenskog predsjednika Janeza Drnovšeka da se Kosovu, nakon što vlasti u Prištini ispune određene uvjete, prizna samostalnost, nije zaustavila njegova vanjskopolitičkog savjetnika Ivu Vajgla da jučer otputuje u Beograd.

Umjesto u misiju objašnjavanja Drnovšekovih ideja i pripremanje njegova posjeta Beogradu 2. studenoga, Vajgl se u većoj mjeri morao baviti smirivanjem Beograda, koji je Drnovšekov posjet već otkazao, a slovenskoj je otpravnici poslova u Beogradu uručena prosvjedna diplomatska nota.

Slovenski izvori tvrde da je, za razliku od predsjednika SiCG Svetozara Marovića koji je reagirao burno, znatno smirenije postupio njegov šef diplomacije Vuk Drašković, koji je prihvatio objašnjenja slovenskog kolege Dimitrija Rupela da Slovenija podupire europsko rješavanje kosovskog pitanja, s kojim bi se trebali suglasiti Beograd, Priština i međunarodna zajednica. Odlazeći u Beograd, Vajgl je ocijenio razumljivim što iniciranje razgovora o tako osjetljivim temama kao što je status Kosova izaziva emotivnu reakciju i otpore. Ali tako je uvijek na početku teških i kompliciranih pogađanja, kazao je Vajgl. Beogradu je najviše zasmetao Drnovšekov prijedlog da se Kosovu prizna uvjetovana samostalnost.

Drnovšek se u tu misiju upustio u uvjerenju da je Slovenija, kao članica EU i NATO-a, najbolje upoznata sa stanjem u regiji, želeći pridonijeti stabilizaciji Balkana, pa time i EU. Drnovšek, koji smatra da je neovisnost već realno stanje, sa svojim je prijedlogom upoznao predsjednike država kontaktne skupine za Kosovo, glavnog tajnika UN Kofija Annana i Europsku uniju.

Pregovori u studenome

Prema najavama američkog državnog podtajnika Nicholasa Burnsa, pregovori o Kosovu trebali bi početi potkraj studenoga. Točan datum početka pregovora i mjesto na kojem će se održati mogao bi biti određen idući tjedan nakon sjednice Vijeća sigurnosti UN-a o Kosovu, koja se u ponedjeljak održava u New Yorku. Glavni pregovarač najvjerojatnije će biti bivši finski predsjednik Marti Ahtisari. EU je već najavio da će podržati njegovu kandidaturu. Iako svi javno naglašavaju da će Beograd i Priština odigrati glavnu ulogu u pregovorima, presudan utjecaj imat će međunarodna zajednica, čiji su predstavnici i prije spominjali mogućnost nekog oblika autonomije Kosova. Beograd na to nije reagirao onako burno kao na izjavu bivših susjeda.