Vjesnik: 28. 10. 2005.

Unija o izazovima globalizacije

Britanski premijer Tony Blair predložio je da glavna tema za razmišljanje u Hampton Courtu bude kako odgovoriti na izazove globalizacije, a ne ugroziti europski socijalni model

HAMPTON COURT (Od Vjesnikovih izvjestitelja) - U ozračju ustavnih i proračunskih dilema pred kojima stoji Europska unija, šefovi vlada njezinih 25 zemalja te budućih članica Rumunjske i Bugarske okupili su se u četvrtak na jednodnevnom neformalnom summitu u Hampton Courtu.

Gosti na radnom ručku u povijesnoj palači Henrika VIII. nadomak Londona bili su i Ivo Sanader te Recep Tayyip Erdogan, premijeri Hrvatske i Turske, koje upravo počinju pregovore o članstvu u EU.

Domaćin summita, britanski premijer Tony Blair, čija zemlja upravo predsjedava EU-om, predložio je da glavna tema za razmišljanje u Hampton Courtu bude »kako odgovoriti na izazove globalizacije, a ne ugroziti europski socijalni model«.

Europa se nalazi pred višestrukim izazovima. Jedan od važnijih je činjenica da njezino pučanstvo ubrzano stari. Za desetak godina će na svaka dva zaposlena unutar EU-a dolaziti po jedan umirovljenik, što se smatra razlogom za zabrinutost. Jednako ozbiljan izazov je globalizacija, posebice činjenica da mnogi poslovi bježe iz Europe u Indiju i Kinu - nove globalizacijske divove. Spomenute dvije zemlje nisu danas samo izvor jeftine radne snage, nego sve više i kvalificiranih stručnjaka - što posebno zabrinjava Stari kontinent.

Vodeći računa o tim novim izazovima, šef Europske komisije Jose Manuel Barroso doputovao je u Hampton Court noseći prijedlog o »globalizacijskom fondu«. Riječ je o sredstvima iz kojih bi se pomagalo »žrtvama globalizacije« koje su izgubile posao kada se on preselio u neku za proizvođače jeftiniju zemlju. Fond bi financirao prekvalificiranje takvih kadrova, što je na tragu razmišljanja britanskih domaćina. Oni, naime, smatraju da pred globalizacijskim izazovima ne treba zatvarati oči, nego na njih odgovarati većom fleksibilnošću na tržištu rada. Pristaše europskog socijalnog modela zagovarali su, međutim, u Hampton Courtu jaču zaštitu radnika pred naletima globalizacije.

Nećkanja oko Barrosova globalizacijskog fonda bilo je i među nekim bogatijim članicama, poput Njemačke, Nizozemske i Švedske. Njih je najviše zabrinjavalo da bi znatan dio traženih sredstava morao doći iz njihovih državnih blagajni.

Tu logiku branio je u Hampton Courtu i njemački kancelar Gerhard Schröder, kome je ovo zadnji summit nakon poraza na domaćim općim izborima. Diplomatski izvori na Otoku tvrdili su da Schröder dolazi u Hampton Court kako bi sabotirao summit. U njegovoj nasljednici Angeli Merkel Blair vidi potencijalnog saveznika u budućim unutareuropskim bitkama. No izvori u njezinoj demokršćanskoj stranci CDU požurili su s izjavom za Financial Times da ta stranka nije ništa manje kritična prema globalizacijskom fondu od Schröderovih socijaldemokrata.

U svakom slučaju, taj je fond zamišljen kao kompromisna formula koja bi trebala zagladiti tekuće trzavice među članicama EU-a i prirediti teren za jednu još važniju raspravu, onu o proračunu. No tu su raspravu Britanci ostavili za summit u prosincu, na samom kraju svog predsjedavanja EU-om.

Uoči početka summita u četvrtak ujutro, pred palačom gdje su se pod nevjerojatno jakim osiguranjem okupili europski lideri, prosvjedovalo je pedesetak Britanaca koji su nosili transparente »Ne Europskoj uniji«. Nikakvih izgreda nije bilo i demonstranti su se povukli čim su premijeri i predsjednici ušli u palaču.

Jurica Körbler, Jasna Zanić Nardini