Vjesnik: 29. 10. 2005.

90 milijardi kuna blokirano na sudovima!

U građanskim predmetima su spisi ovrhe i osiguranja kojih je na kraju 2004. bilo 523.000 neriješenih, što znači da su zamrznute 5,2 milijarde kuna

Nacionalno bogatstvo, čiju sudbinu rješavaju samo građanski odjeli općinskih sudova u Hrvatskoj, mjeri se veličinom aktualnog državnog proračuna! Naime, prema podacima Ministarstva pravosuđa, može se izračunati da vrijednost četvrtine sudskih predmeta u radu (600.000) iznosi oko 24 milijarde kuna.

Ukupna visina tužbenih zahtjeva protiv države iznosi 13 milijardi kuna ili oko 15 posto državnog proračuna. A riječ je samo o 47.234 parnična predmeta u kojima je država stranka i u kojima se država kao tuženik pojavljuje u 86,9 posto slučajeva.

Kaže se »samo 47.000 slučajeva«, jer hrvatski su građanski odjeli općinskih sudova zaprimili prošle godine oko 1,170 milijuna novih predmeta, riješili su otprilike isto toliko, a u stavci neriješenih predmeta u 2005. godinu ušlo se s 1,127 milijuna spisa.

Kad bi svaki od tih spisa vrijedio samo 10.000 kuna (bez sudskih troškova) u neriješenim spisima bilo bi »pohranjeno« dodatnih 11,2 milijarde kuna. Dakle, 13 posto vrijednosti državnog proračuna ne vrti se na tržištu nego kao mrtvi kapital čeka rješavanje.

Važnost građanskih odjela općinskih sudova u ukupnim problemima hrvatskog pravosuđa ogleda se i u podatku da 34 posto tih slučajeva nije riješeno unutar godine dana od pokretanja spora, a još 21, 7 posto spisa čeka rješavanje od šest do 12 mjeseci.

Zašto se sve to događa? Nije problem samo u radu sudova. Naime, 65 posto građanskih sporova riješeno je presudom. Ali, tek dva posto je riješeno poravnanjem između stranaka u sporu. I onda tragično, 33 posto sporova riješeno je na drugi način. A taj drugi način je odbačena ili povučena tužba, obustava postupka ili pripojenje spisa drugom predmetu i ustupanjem predmeta nadležnom sudu. Pravnici znaju, sve to su primjeri nekompetentnosti stranaka koje jednostavno ne znaju, a onda i ne dobiju pravnu uputu kako riješiti neko svoje pravo. Ako sud u 100.000 predmeta riješi spor presudom, ozbiljan je problem što 52.000 spisa ne može riješiti spor nego ga rješava »drugim načinom«. Znači, broj sporova (52.000) puta 10.000 (minimalna vrijednost prosječnog spora) zbog pravne neurednosti stranaka osuđuju na zamrzavanje 52 milijuna kuna.

Po istoj računici, u skupini građanskih predmeta su spisi ovrhe i osiguranja kojih je na kraju prošle godine bilo neriješenih 523.000, što znači da su zamrznute 5,2 milijarde kuna. S tim da je u ovrhama i osiguranju spomenutih 10.000 kuna tek radi lakše računice. Stvarno stanje bilo bi s barem još dvije nule više.

Dugogodišnje praćenje godišnjih statistika općinskih sudova u Hrvatskoj omogućava skupljanje i obrada podataka u Ministarstvu pravosuđa. A to praćenje upozorava: broj novih predmeta u građanskim odjelima raste (lani je stiglo 160 prema 124 tisuće zaprimljenih 2002). Raste i broj riješenih predmeta: 179 tisuća prošle godine u odnosu na 116 tisuća prije dvije godine. Ali, porastao je i broj neriješenih predmeta s 227 na 237 tisuća spisa. To znači da građanski sporovi još uvijek nemaju prioritet u zakonodavnoj i praktičnoj provedbi pravosudne reforme. Iako čine 95 posto predmeta u bilo kojoj od kategorija kojima se mjeri kretanje spisa kroz nacionalno pravosuđe, udio građanskih predmeta i dalje raste.

Lani je to bilo dva milijuna i 443 tisuća predmeta u građanskim odjelima prema 132.000 spisa u kaznenim odjelima. I opet, gruba računica koja ilustrira razmjere problema: sve predmete može se »izvagati« s 24 minimalnih milijardi kuna koje se vrte u sudnicama.

Vlado Rajić