Vjesnik: 04. 11. 2005.
Žganjer je otkrivao, ali ne i progonio
Bajić smatra da je Uskok bio slabo organiziran i slabo povezan s policijom i obavještajnim službama
Željko Žganjer, do srijede ravnatelj Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranoga kriminaliteta
, smijenjen je zbog slabog rada tog ureda.Razlozi za smjenu su nedostatak zakonske agresivnosti Uskoka, slaba povezanost s policijom i obavještajnim organizacijama, propust u korištenju nalaza financijskih i drugih inspektora novčanog poslovanja pojedinaca i njihovih tvrtki te Žganjerovo inzistiranje na Uskoku kao tijelu za otkrivanje djela korupcije i organiziranoga kriminala, umjesto da bude tijelo progona za ta djela. Kazao je to u četvrtak Vjesniku glavni državni odvjetnik Mladen Bajić.
»Takav pristup zapravo je eliminirao i ulogu državnih odvjetništava, čiji je Uskok specijalizirani dio«, objašnjava Mladen Bajić.
»Smisao Uskoka i jest - zakonski, pa onda i s razloga njegova formiranja - u tome da bude dio Državnog odvjetništva, da koristi sve ljudske i tehničke potencijale službe, a da se on pojavljuje tek u nekoliko ključnih predmeta godišnje kojima bi se presijecali kanali korupcije i organiziranoga kriminala«, navodi Bajić.
Prema njegovu mišljenju, Uskok je bio zatrpan brdom malih predmeta, čije je postojanje kao smetnju naznačio i sam Žganjer u nedavnom intervjuu Vjesniku.
Državno odvjetništvo, nadalje, razloge za otkaz Žganjeru vidi i u slaboj organiziranosti Uskoka.
»Za interese službe presporo se provodila organizacija Ureda kao dijela tužiteljstva, odjela za informatiku i analitiku, bez kojih Uskok jednostavno ne može biti efikasan«, dodaje Bajić.
»Ne može se taj takozvani elitni dio službe baviti dojavama građana, ne može istraživati navode iz anonimnih predstavki, ne može utvrđivati iz takvih izvora postoje li ili ne elementi kaznenog djela korupcije i organiziranoga kriminala«, zaključuje Bajić.Zapravo glavni hrvatski tužitelj je smjenom Žganjera zatražio da se Uskok ponaša po zakonu. A to znači da djeluje kao dio Državnog odvjetništva, ali da velike predmete kapitalizira osuđujućim presudama na sudovima.
Ovako kako se radilo zbog 1500 predmeta godišnje, 12 Žganjerovih pomoćnika se gušilo u papirima, a veliki su predmeti propadali na sudovima. Treba spomenuti samo slučajeve Bago-Granić i Olujić-Batarelo pa shvatiti da je Vrhovni sud zbog nedostatka dokaza morao odbaciti optužbe Uskoka. I to nedostatka dokaza u slučajevima u kojima prikupljene dokaze Uskok nije uspio pretvoriti u zakonsku podlogu za optuženje.
Zapravo, sve se svodi na izjavu ministrice pravosuđa Vesne Škare Ožbolt: »Uskok nije imao zube«. .
Vlado Rajić