Glas Istre: 05. 11. 2005.
PREDAVANJE SUTKINJE USTAVNOG SUDA JASNE OMEJEC O ZATRPANOSTI USTAVNIM TUŽBAMA
Sutkinja Ome
jec: Vrhovni sud je ekskluzivan i teško dostupan građanima!Nedopustivo je da Ustavni sud obavlja reviziju revizorskog postupka Vrhovnog suda. Ustavni sud je preuzeo ovlasti Vrhovnog suda. To je strašno. Jedan od temeljnih razloga zatrpanosti Ustavnog suda
je taj što to nisu uopće ustavne tužbe nego klasične revizije i žalbe, istaknula je u Puli sutkinja Ustavnog suda Jasna OmejecPULA - Pred stotinjak natisnutih odvjetnika i sudaca iz cijele Istre, od kojih su poneki bili i njeni studenti, sutkinja Ustavnog suda i profesorica ustavnog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu Jasna Omejec jučer je u prostorijama Odvjetničkog zbora Istre u Puli održala vrlo zanimljivo predavanje o strukturalnim problemima s kojima se Ustavni sud godinama suočava u rješavanju ustavnih tužbi.
Nakon što je u uvodu alarmantno ustvrdila da broj ustavnih tužbi nevjerojatno eskalira i da Ustavnom sudu zbog toga prijeti kolaps, profesorica Omejec je to ilustrirala brojkom od čak 8.200 ustavnih tužbi podnesenih samo u posljednje tri godine, uz više od 4.000 dodatnih ustavnih tužbi zbog predugog postupka. Inače, gotovo 80 posto tih tužbi podnose odvjetnici kao opunomoćenici stranaka, a svega 20 posto same stranke.
- Nedopustivo je da Ustavni sud obavlja reviziju revizorskog postupka Vrhovnog suda. Ustavni sud nije žalbeni sud, nije revizorski sud, a ponajmanje je to sud koji utvrđuje činjenice i dokaze. To nije sud za utvrđivanje zakonitosti rada sudova jer je to u nadležnosti višeg suda. Ustavni sud ne smije zadirati u sudsku nadležnost, naglasila je Omejec, posebno podvlačeći da ova nepodnošljiva situacija zahtijeva promjenu ponašanja i sudaca koji sadržajem presude nameću ustavne tužbe, te odvjetnika koji podnose tužbe. No, sukus je to jučerašnjeg izlaganja, nužan je hitan angažman države i parlamenta u zakonskom sužavanju preširoko određenih ovlasti Ustavnog suda.
- Ustavnom sudu, posebno je naglasila sutkinja Omejec, moralo bi se, kao i u praksi svih razvijenih zemalja, zakonski suziti ovlasti samo na fundamentalne ustavnopravne postupke koji se tiču isključivo zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda. Kod nas je upravo suprotno. Naime, zbog Ustavnog zakona o Ustavnom sudu koji daje preširoke ovlasti Ustavnom sudu, ali i zbog članka 14. Ustava RH o jednakosti svih pred zakonom, došlo je, veli Omejec, do potpunog poremećaja nadležnosti.
- Ustavni sud je preuzeo ovlasti Vrhovnog suda. To je strašno jer je jedan od temeljnih razloga zatrpanosti Ustavnog suda ustavnim tužbama to što to nisu uopće ustavne tužbe nego klasične revizije i žalbe. Vulgarizirali smo institut ustavnih tužbi, rekla je Omejec, nakon čega se obrušila na Vrhovni sud.
- Vrhovni sud je ekskluzivan; teško je dostupan građanima, i sve se slijeva prema Ustavnom sudu. Tako ima primjera da neki odvjetnici na starom podlisku samo prekriže riječ »revizija« ili »žalba«, te dopišu »ustavna tužba«, naglasila je Jasna Omejec.
Kritizirajući praksu odvjetnika, ona je u nastavku rekla da se velik broj ustavnih tužbi odbacuje jer su formalno pogrešno napisane, no još veći problem je što pojedini odvjetnici, iako su im tužbe odbijene, nanovo šalju stotine istovrsnih ustavnih tužbi iako unaprijed znaju da će proći negativno, kao i one prethodne, te tako zatrpavaju Ustavni sud. Tako je jedan odvjetnik, iako mu je kao zakonski neosnovana odbijena ustavna tužba o izračunu plaća policajaca, poslao naknadno još čitave 152 istovrsne ustavne tužbe. Sličan slučaj imali su s još jednim odvjetničkim uredom.
- Mene srce zaboli kad vidim da neki odvjetnik samo skine s interneta obrazac ustavne tužbe, koji sam baš ja ispisala za neuke, i onda na dnu ispiše i naplati odvjetničku pristojbu od čak 5.000 kuna, rekla je Jasna Omejec.
Z. ANGELESKI