Slobodna Dalmacija: 05. 11. 2005.

NAFTNA POSLA RUSIJA DIPLOMATSKIM PRITISKOM ŠTITI SVOJE POSLOVNE INTERESE

Putin odbija Sanadera zbog Družbe Adria

DRUGARSKE VEZE Zanimljivo je da u posjet ruskom Predsjedniku u siječnju 2006. putuje stranačko izaslanstvo SDP-a u čijem se mandatu 2002. potpisao naftovodni projekt

Dok Hrvatska čeka službeni odgovor Rusije na odustajanje od projekta Družba Adria, neslužbeno se doznaje da diplomatski susret Vladina izaslanstva s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom već godinu dana ne ulazi ni u fazu ozbiljnih razgovora upravo zbog naftovoda.

Rusija se distancirala štiteći svoje poslovne interese u projektu koji su još 2003. u razgovorima između Putina i predsjednika Stjepana Mesića definirali strateškim za svoju zemlju, a dobro upućeni izvori tvrde da je to više pitanje geopolitičkog utjecaja i "diplomatske časti" nego osobita financijskog učinka projekta na ruske naftne poslove.

Neozbiljan partner

U međunarodnim odnosima se, pored toga, zemlja koja već i verbalno preuzme obveze iz nekog dogovora, a potom odustane ili promijeni mišljenje, smatra neozbiljnim partnerom, a Hrvatska je u ovom slučaju bila i inicijator projekta. Hrvatski veleposlanik u Rusiji Božo Kovačević kazao nam je da razgovori o susretu Putina i Sanadera nikada nisu došli "u fazu operacionalizacije", pa se tako ne može govoriti ni o odustajanju ili zahlađenju odnosa s ruske strane.

— Sve ostalo je stvar interpretacije. Uskoro očekujemo službenu reakciju Moskve na situaciju s projektom, a ovaj se mjesec održava i sjednica međunarodne Komisije za gospodarsko-trgovinsku i znanstveno-tehničku suradnju na kojoj će, pretpostavljam, jedna od glavnih tema biti upravo Družba Adria - kazao je Kovačević.

Zanimljivo je da u posjet ruskom Predsjedniku u siječnju 2006. putuje stranačko izaslanstvo SDP-a u čijem se mandatu 2002. potpisao naftovodni projekt.

Tri godine bitke za i protiv projekta završit će uskoro saborskom raspravom o njegovoj sudbini, no mišljenje je da je riječ o pukoj formalnosti i da je Hrvatska izišla iz međunarodnog sporazuma.

Državna komisija za ocjenu Studije utjecaja na okoliš projekta Družba Adria prošli je tjedan, naime, odbacila studiju ocijenivši je nepotpunom, a kao najveći ekološki problem podcrtano je ispuštanje balastnih voda u Jadran.

Stručnjaci su držali da naša zemlja zbog niskog profita od 80 milijuna dolara nema zašto činiti uslugu Ruskoj Federaciji, koja bi imala istu zaradu, ali ne i ekorizik.

"Upadaju" Talijani

U političkom pritisku na hrvatsku javnost spominjalo se da se radi o projektu od strateškog značaja za opskrbu naftom SAD-a, no Amerikanci su službeno zatražili da se njihova zemlja ne spominje u tom kontekstu.

Govorilo se i da će Talijani preuzeti posao ako mi odustanemo, a razvijana je i teza po kojoj će i Europa zbog svojih potreba za naftom usporiti pristup Hrvatskoj ako odbijemo "Družbu", kao i to da riječka rafinerija gubi budućnost ukoliko se ruska nafta ne dovede u Kvarner.

Nataša ŠKARIČIĆ

Propao posjet prošloga ljeta

Vjeran Piršić iz Eko-Kvarnera tvrdi da su iz dva neovisna izvora dobili informaciju da je predsjednik Putin trebao u kolovozu 2004. posjetiti Hrvatsku i Omišalj.

— Naravno da se postavlja pitanje zašto do toga nije došlo. Međutim, ako znate i to da je Putin pred Dumom kazao da je naftovod za Ruse strateško pitanje, treba samo zbrojiti dva i dva - kazao je Piršić.

Maček: Moskva izvan kalendara

Glasnogovornik hrvatske Vlade Vlatko Maček kazao je da posjet Rusiji nije bio u kalendaru diplomatskih aktivnosti premijera Sanadera za ovu godinu.

— Vi znate da je sve bilo usmjereno na EU i 3. listopada, dok Rusija uopće nije bila u planu. Do konca godine premijer će posjetiti Litvu, Latviju, Estoniju, Francusku i Slovačku - kazao je Maček.

Rusi i Janaf

Od svega su opipljiv interes imali Rusi i tvrtka Janaf koja je računala na profit od nekoliko stotina milijuna dolara i sada napeto iščekuje službeno stajalište hrvatske Vlade o projektu.

Janaf je uložio golemi novac u modernizaciju naftovoda, pa je sada na vjetrometini i u strahu od privatizacije koju forsira naftni monopolist Ina.

Što se Rusa tiče, prodaja 15 milijuna tona nafte za njih je doslovce kap u moru, pa se u cijeloj priči naglašava jedino utrka s SAD-om zbog naftnih krakova.