Večernji list: 06. 11. 2005.

RAZGOVOR Shmuel Meirom, veleposlanik Izraela u Hrvatskoj

Fini se dokazivao 15 godina, Đapić tek mora

Autor: Stojan de Prato

Shmuel Meirom prvi je rezidentni veleposlanik Izraela u Hrvatskoj. U diplomaciji je od 1975, a u Zagreb dolazi s mjesta ravnatelja euroazijskoga odjela u MVP-u, na kojemu je proveo 10 godina, dok su mu sin i kći služili vojni rok. Zbog najmlađega sina, koji će u vojsku za tri godine, vjerojatno će za godinu dana skratiti i mandat u Hrvatskoj.

VL: Dok Izrael zbog štednje zatvara i pregrupira diplomatska predstavništva u svijetu, vi otvarate veleposlanstvo u Zagrebu. Što to govori?

Meirom: To govori da nam je Hrvatska vrlo važna. Smatramo Hrvatsku mogućom gospodarskom metom i političkom snagom.

VL: Ali godišnja gospodarska razmjena Izraela i Hrvatske ne doseže ni 30 milijuna eura!

MEIROM: To je jedan od razloga zašto sam ovdje. Nastojim popraviti ozračje za gospodarska i trgovinska pitanja jer se nekoliko izraelskih tvrtka koje već rade u Hrvatskoj žali na trgovinsko okružje u Hrvatskoj: ugovori se ne poštuju, ima nepoštenja... Usto, manjka nam sporazum o izbjegavanju dvostrukoga oporezivanja. U prosincu ovamo dolazi izaslanstvo našega ministarstva financija, da dovršimo pregovore i potpišemo taj sporazum.

VL: Hrvatsku zanima i povećanje izvoza. Što Hrvatska u ovome trenutku može ponuditi Izraelu?

MEIROM: Jedan je izraelski brodar već naručio u pulskome Uljaniku brodove za prijevoz vozila, potpisan je već ugovor vrijedan oko 300 milijuna dolara, za pet ili šest brodova. Nastojat ću ohrabriti još izraelskih poslovnih ljudi da posluju s Hrvatskom. Lani je Hrvatsku posjetilo 200.000 Izraelaca, Hrvatska je postala naše drugo najveće turističko odredište, odmah nakon Turske, ali čini se da će je uskoro prestići.

VL: Izraelski turisti ističu oduševljenje obiljem vode. No, u Izraelu, koji vode ima vrlo malo, slavine ni na najvišim katovima usred ljeta ne presuše, a biljke na poljima ne uvenu. Može li Hrvatska koristiti izraelska iskustva u upravljanju vodnim bogatstvom?

MEIROM: Naravno, baš sam prije mjesec dana, zajedno s predsjednikom Mesićem, razgovarao s gradonačelnikom Hvara koji je od nekoliko izraelskih tvrtki zatražio pomoć u svladavanju ljetne nestašice vode u gradu.

VL: Na Hvaru ste bili na židovskome kulturnome forumu “Bejahad”. Upoznati ste, dakle, s raskolom u zagrebačkoj židovskoj zajednici. Roš hašanu (židovsku Novu godinu) proslavili ste u Bet Israelu, sa skupinom koja podupire rabina Kotela Da-Dona.

MEIROM: Bio sam u Bet Israelu jer me pozvalo Društvo hrvatsko-izraelskoga prijateljstva. No, na Jom kipur bio sam u sinagogi Židovske općine. Ne opredjeljujem se, za mene je tragedija da se tako mala zajednica raskoli. Mislim da je vrijeme za ujedinjenje, za nalaženje novoga karizmatičnoga vođe koji bi zajednicu poveo u bolje dane. Ovo što se sada događa grozno je.

VL: Može li Izrael pomoći?

MEIROM: Možda bismo mogli, ali se nećemo miješati ako nas se ne zamoli. Ja tako što neću potaknuti jer nemam dovoljno podataka o uzrocima sukoba.

VL: Izrael je ovih dana odbacio želju Ante Đapića da posjeti Vašu zemlju. No, Gianfrancu Finiju, talijanskome vicepremijeru i bivšemu neofašističkome vođi, niste uskratili gostoprimstvo. Zašto ne dopuštate mogućnost da je i Đapić promijenio uvjerenja?

MEIROM: Izraelska vlada g. Đapića nije ni pozvala niti je njegov posjet spriječila. On je slobodan čovjek, mi smo slobodna zemlja, i on može doći u Izrael kad god poželi. Nemamo ništa protiv njegova posjeta, može doći i u Yad Va-shem i izjasniti se kako želi. No, mislim da za službeni posjet još nije zrelo vrijeme. Možda u budućnosti. Fini je 15 godina svojim ponašanjem dokazivao da je promijenio mišljenje prije no što je službeno pozvan u Izrael.

VL: Jeruzalem je dugo odbijao da se strane postrojbe umiješaju u izraelsko-palestinski sukob. Sada je pozvao vojnike EU na granicu pojasa Gaze s Egiptom. Hoćete li ih pozvati i u Judeju i Samariju, na Zapadnu obalu?

MEIROM: Ne vidim tu mogućnost u bliskoj budućnosti, ali je ne isključujem ako se takav dogovor postigne nakon pregovora s Palestincima.

VL: Vratimo se na odnose Hrvatske i Izraela. Preostalo otvoreno pitanje je povrat imovine hrvatskih Židova.

MEIROM: Premijer Sanader je predlagao da se o tome potpiše međudržavni sporazum, ali to nije dovoljno. Ima nekoliko mogućih rješenja i o njima sada raspravljamo. Nadam se skorome rješenju.

Pomoći ćemo u obnovi

VL: A kad je riječ o obnovi zagrebačke sinagoge, koju je jedna frakcija najavila pokrenuti, hoćete li tu pomoći?

MEIROM: Novčano ne jer židovske zajednice u svijetu obično novčano pomažu Izrael, a ne obrnuto. Ali možemo pomoći na druge načine, naprimjer arhitekturno, to bismo rado učinili. Mislim da obje struje, od kojih jedna želi izgraditi i židovsko kulturno središte a druga komercijalnije sadržaje da financiraju tu zgradu, žele obnoviti sinagogu. Obje bi se strane trebale dogovoriti o izgradnji, o veličini i sadržajima, te o novčanim pitanjima. Ja bih novu sinagogu rado inaugurirao.

Svijet se mora suprotstaviti iranskom ponašanju

VL: Iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad nedavno je pozvao da se Izrael izbriše s lica zemlje. Ne dopušta međunarodne inspekcije svojih nuklearnih pogona i odbija prekinuti obogaćivanje urana. Izrael danas ne može napasti iranski nuklearni reaktor, kao što je prije dvadesetak godina razorio irački.

MEIROM: Izrael je prvi cilj mogućega iranskog nuklearnog oružja, ali ne i jedini. Zemlja koja pomaže niz terorističkih skupina u Izraelu, Libanonu i Iraku i poziva na uništenje jedne članice UN-a ne može sama biti članica UN-a. Svijet se mora suprotstaviti iranskome ponašanju.

VL: Kako? U Iraku je vojnom silom zbačen Saddamov režim, ali ta je zemlja utonula u kaos i postala rasadište terorizma.

MEIROM: Ali upravo iz Irana u Irak dolazi većina terorista! Dolaze i iz Sirije – u samome Bagdadu to su mjesni izgrednici koje i Iran i Sirija potiču – ali bez iranske potpore Sirija se ne bi dugo suprotstavljala svijetu.