Vjesnik: 17. 11. 2005.
Halilović oslobođen
Sudac Liu Daqun rekao da optužba nije pružila dokaze o odgovornosti Sefera Halilovića za ubojstva Hrvata
SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika) - Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na teritoriju bivše Jugoslavije (ICTY) u srijedu je bivšeg načelnika stožera Armije BiH Sefera Halilovića oslobodio optužbe za ubojstva hrvatskih civila u naseljima Grabovica i Uzdol, tijekom sukoba Armije BiH i HVO-a. Halilović je po zapovjednoj odgovornosti bio optužen za kršenje zakona i običaja ratovanja, odnosno ubojstvo 33 hrvatska civila u Grabovici 9. rujna 1993. godine i 28 civila i jednog ratnog zarobljenika u Uzdolu 14. rujna 1993. godine.
Halilović je bio optužen da kao zapovjednik operacije bošnjački dominantne Armije RBiH nije učinio ništa na sprječavanju zločina, niti kažnjavanju njihovih počinitelja.
Obrazlažući oslobađajuću presudu, predsjednik sudskog vijeća sudac Liu Daqun kazao je da optužba nije pružila dokaze o odgovornosti Sefera Halilovića. »Tužiteljstvo nije izvan razumne sumnje dokazalo da je Halilović de iure i de facto zapovijedao operacijom Armije BiH "Neretva 93", niti da je imao efektivnu kontrolu nad jedinicama Armije BiH koje su počinile zločine u Grabovici i Uzdolu. Stoga vijeće zaključuje da Halilović nije odgovoran za ubojstva počinjene u Grabovici i Uzdolu. Vijeće donosi odluku da optuženi Sefer Halilović nije kriv i stoga se oslobađa optužbe za ubojstvo kao kršenje ratnog prava i običaja«, pročitao je predsjedavajući sudac Liu Daqun u obrazloženju presude.
Međutim, u obrazloženju Sudskoga vijeća navedeno je kako odgovornost za zločine u Grabovici i Uzdolu treba tražiti između tadašnjeg zapovjednika stožera Vrhovne komande Armije BiH generala Rasima Delića, tadašnjeg časnika Armije BiH Zulfikara Ališpage koji je dao zapovijed za napad na Grabovicu, komandanta Nezavisnog bataljuna Armije BiH iz Prozora Envera Buze koji je izveo napad na selo Uzdol, te u redovima policije i Službe sigurnosti
Među prvima je na oslobađajuću presudu Haliloviću reagirao bivši premijer tadašnje Republike BiH Haris Silajdžić koji je rekao da ona pokazuje da u BiH nije vođen građanski rat, nasuprot pokušajima izjednačavanja krivnje triju strana. Reagirao je i predsjednik Saveza logoraša RS Branislav Dukić, koji je za medije u RS rekao kako oslobađajuća presuda predstavlja »još jedan dokaz da je Tribunal politički sud, a ne sud pravde«.
Alenko Zornija