ZAGREB - Državno sudbeno vijeće (DSV) neće ubuduće u punom sastavu provoditi stegovne postupke protiv sudaca, nego će to činiti stegovno vijeće od tri člana Vijeća, čije se formiranje predlaže izmjenama Zakona o Državnom sudbenom vijeću. Objašnjavajući u srijedu u Saboru razloge izmjene Zakona, državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Snježana Bagić napomenula je da je ovlast DSV-a da u punom sastavu provodi stegovne postupke bitno pridonosila dugotrajnosti postupka, što je vodilo i opasnosti od zastare.

Novost je i produljenje roka zastare s dvije na tri godine, kao i odredba da sudac, kojem je DSV izrekao stegovnu kaznu ukora, ne može u iduće dvije godine biti imenovan u viši sud. Preciznije se definira i odgovornost sudaca za zloporabu položaja i neuredno obnašanje sudačke dužnosti, što rezultira preopterećenošću sudova.

Oporba je, uz načelnu potporu, ustvrdila da su izmjene nedovoljne te da neće pridonijeti boljem imidžu pravosuđa u javnosti, pa ni DSV-a, čija je glavna zadaća imenovanje i razrješenje sudaca. Većina se oporbenih zastupnika založila za reformu procesnih zakona koja, kaže HNS-ovac Nikola Vuljanić, mora biti revolucionarna, čemu se usprotivio Dražen Bošnjaković (HDZ), rekavši da pravosuđu ne treba revolucija nego stalne promjene nabolje, za što smo, kaže, odgovorni i mi zastupnici koji određujemo zakonski okvir sucima.

Zastupnici su završili raspravu o novom zakonu o sudovima koji, među ostalim, predviđa uvođenje instituta prava na suđenje u razumnom roku. Građani nezadovoljni otezanjem sudskih postupaka mogli bi se žaliti višem sudu sve do Ustavnog suda, koji bi tad požurio postupke. Vlada predlaže i osnivanje pravosudne inspekcije koja bi nadzirala sudsku i pravosudnu upravu te osiguravala neometan rad sudova.

Većina stranaka poduprla je novi zakon o šumama, koji predviđa preustroj Hrvatskih šuma u trgovačko društvo, koje će morati poslovati na tržišnim načelima te osnivanje šumarske komore, koja će izdavati dozvole za šumarsku djelatnost. Dio oporbe pozvao je Vladu da šume koji su prije bile privatne ili u vlasništvu zemljišnih zajednica vrati u vlasništvo županija i općina.

Novi zakon o lovstvu doživio je više kritika, ponajprije zbog premale minimalne udaljenosti lovišta od naselja, koja u brdskoplaninskim područjima iznosi samo 200 metara.