ŽIVOT NA DUG BANKE DIJELE NOVAC ŠAKOM I KAPOM

U listopadu je stopa rasta kreditnih plasmana građanima iznosila čak 24,2 posto, a krajnje im je odredište najčešće uvozna roba

Agresivnom rastu kreditne ponude i zaduživanja Hrvatska narodna banka namjerava zapapriti poskupljivanjem novca koji domaće banke nabavljaju kod matičnih kuća u inozemstvu i uz veće zarade plasiraju građanima i poduzećima. Njihova je ekspanzija dovela do toga da je prošlog mjeseca stopa rasta plasmana građanima iznosila 24,2 posto, a poduzećima 13,5 posto, a godišnja se stopa rasta svih plasmana od lipnja do listopada povećala sa 14 na 19 posto. Inače, koncem rujna ukupni krediti banaka svim sektorima težili su 147,6 milijardi kuna, u čemu su krediti stanovništvu bili zastupljeni sa 50,7 posto, a poduzećima sa 39,3 posto.

Središnja banka ne namjerava sve to gledati skrštenih ruku te kani, kako je najavio guverner Željko Rohatinski, ukupnu stopu obvezne granične pričuve na inozaduživanja sa trenutačnih 40 podignuti na 55 posto, a u obračunavanje će uključiti i dosad "netretirane" depozite leasing društava. U paketu mjera bit će i sustav izvještavanja o deviznim i plasmanima vezanim uz valutne klauzule klijentima čiji je devizni dohodak manji od kreditnih obveza. Banke će morati za plasmane klijentima čiji devizni dohoci ne pokrivaju 75 posto obveza po kreditima, podizati za 25 postotna poena ponder rizičnosti tog dijela svoje aktive. Osim toga, središnja će banka dogodine smanjiti stopu obvezne rezerve sa 18 na 16 posto čime će osloboditi bankama četiri milijarde kuna koje će moći plasirati u kredite bez zaduživanja u inozemstvu.