Vjesnik: 30. 11. 2005.
Starost prijeti Hrvatskoj
Nužno je prilagoditi se starenju stanovništva da se izbjegnu negativni učinci na gospodar
ski rastDemografske statistike pokazuju da u posljednja tri desetljeća ljudi žive sve dulje, dok je novorođene djece sve manje. Stoga raste postotak starijeg stanovništva, onog iznad 65 godina, što ima ekonomske implikacije.
Govoreći za Vjesnik o ekonomskim posljedicama demografskih promjena, Sandra Švaljek sa zagrebačkog Ekonomskog instituta upozorila je da i Hrvatsku do 2050. ili 2070. godine čeka isto. Stoga smatra kako je nužno prilagoditi se demografskim promjenama kako se ne bismo susreli s negativn
im učincima na gospodarski rast i standard. Posljedice pak mogu biti fiskalne, ekonomske i političko-ekonomske.Kada je riječ o fiskalnim, vjerojatno će se morati povećati izdaci za zdravstvo jer stari ljudi više troše na zdravstvene usluge. Srećom, Hrvatska je provodi mirovinsku reformu, pa vjerojatno izdaci za mirovine neće rasti kao u drugim zemljama koje su još u starom sustavu međugeneracijske solidarnosti. Postoji opasnost od smanjenja prihoda od doprinosa za socijalno osiguranje, a mogli bi se smanji
ti i izdaci za obrazovanje te pojedine vrste transfera kao što su dječji doplaci i porodiljne naknade.Ukupan učinak na proračun, smatra Švaljek, vjerojatno će biti negativan. Rast će deficit i javni dug. Ostale ekonomske posljedice Švaljek je podijelila na utjecaj na tržište rada, tržište roba, nekretnina, kapitala i na ukupni gospodarski rast i životni standard. Pad broja ljudi u radnoj dobi, čak i uz padajuće stope nezaposlenosti, bit će neizbježan. Zbog toga bi moglo doći do negativnih posljedica na gos
podarski rast.Govoreći o tržištu rada i tržištu kapitala, Švaljek je kazala da sve veći broj osoba u starijoj dobi sve manje štedi ili ima negativnu štednju. Troše ono što su uštedjeli dok su radili. To na tržištu kapitala može dovesti do smanjenja nacionalne štednje. Uz to, stariji ljudi imaju veću sklonost prema manje rizičnim oblicima imovine. U negativne ekonomske posljedice demografskih promjena ubraja se i tržište nekretnina, jer starije osobe imaju manju štednju i mogućnost kupnje nekretnina.
Političko-ekonomske implikacije su staro biračko tijelo, a njegove preferencije različite su u odnosu na preferencije mladog biračkog tijela. Sa starim biračkim tijelom mnogo je teže provesti određene reforme kao što su reforme zdravstvenog i mirovinskog sustava, te sustava visokog obrazovanja. Švaljek stoga upozorava na izazove u vođenju ekonomske politike. Među fiskalnim je nužno smanjenje izdataka koji nisu vezani uz starenje, poboljšanje naplate javnih prihoda, reforma sustava zdravstvenog osiguranja i ustrajnost u provedbi mirovinske reforme. Izazovi vezani uz kretanja na tržištu rada su reforma sustava obrazovanja u kontekstu omogućavanja ranijeg ulaska na tržište rada i prilagodba strukturnim reformama. Tu je i poticanje zapošljavanja starijih osoba, posebice žena, i moguće promjene imigracijske politike.
Ljiljana Mamić Pandža