Slobodna Dalmacija: 30. 11. 2005.

TRESLA SE BRDA... IZA VELIKIH RIJEČI O UGROŽENOSTI DRŽAVE KRIJU SE MNOGO PRIZEMNIJI IZVORI SUKOBA U POLITIČKOM VRHU

SANADER NA UDARU MESIĆEVE TAŠTINE

UDRI ŽESTOKO Sanaderove planove po kojima će zadovoljiti Austriju, a loše efekte sporazuma poništiti odbijanjem podrške u Saboru, narušio je Mesić dramatičnim televizijskim istupom, motiviranim povrijeđenom taštinom zato što je Predsjednik države za taj sporazum doznao u subotu čitajući agencijske vijesti! Angažirao je savjetnike Budimira Lončara (koji je sudjelovao u sporazumu Tito-Brandt), Tomislava Jakića i predstojnika Ureda Borisa Šprema da sastave žestoku poslanicu

Piše: Tomislav KLAUŠKI

U trenutku kad je potpisao sporazum s Austrijom o povratu imovine folksdojčerima, premijer Ivo Sanader bio je svjestan da on nikada neće proći u Saboru, jer nikad neće postići dvotrećinsku većinu, a navodno je iskoristio čak i Slavena Leticu kao osigurač za blokadu ratifikacije tog sporazuma.

Međutim, svejedno ga je potpisao. Zašto? Zato što se ugovor potvrđivao na sjednici Vlade 22. rujna 2005. godine, deset dana prije nego što je Austrija izložila sav svoj međunarodni ugled da izbori početak pregovora Hrvatske i Europske unije o članstvu.

U ponedjeljak sve je brujalo

Nije, međutim, računao da će hrvatski predsjednik Stjepan Mesić iskoristiti taj povod da javnosti uputi televizijsku poslanicu, o kojoj su cijelog ponedjeljka popodne brujali novinarski i politički krugovi, iako je snimljena tek sat vremena prije emitiranja. Njezin sadržaj držan je u tajnosti do samog emitiranja, a Mesić je njome (koordinirano ili slučajno) zajedno sa šefom oporbe Ivicom Račanom otvorio rat protiv Sanadera i HDZ-a.

Vlada je odluku o povratu imovine folksdojčerima donijela daleko od Zagreba, na sjednici u Slavonskom Brodu, čime je osigurala da sporna odluka dobije što manji medijski odjek. Potvrđivanjem ugovora Sanader je ispunio još jedan uvjet da Austrija do kraja podrži Hrvatsku pri otvaranju pregovora s EU-om, iako su u tom sporazumu mnoge stvari ostale nejasne.

Među ostalim, navedeno je da nitko ne može predvidjeti iznos koji bi se isplato folksdojčerima, dok je naknadno iznesena brojka od 404 zahtjeva stigla prije nego što je sporazum potpisan. Realno je očekivati još više zahtjeva iz Austrije.

Bilo je to prije dva i pol mjeseca. Mesić se prvi put za sporazum raspitivao prije nekoliko tjedana kad su ga o njemu, gotovo slučajno, izvijestili u privatnom krugu.

Odmah je kontaktirao Sanadera koji mu je kazao da je "cijela stvar u pripremi". Prije dva tjedna tjednik Globus objavio je najavu Slavena Letice da će upravo on - i to u "tihom dosluhu" s HDZ-om - minirati ratificiranje tog sporazuma u Saboru.

Tako bi Sanader jednim udarcem ubio dvije muhe: udovoljio bi želji Austrije i zauzvrat dobio podršku hrvatskom početku pregovora, a istodobno bi ostao čist pred domaćom javnošću jer bi sporazum pao u parlamentu.

Domino-efekt

Premijer bi pritom u očima Austrijanaca izgubio vjerodostojnost, ali bila bi to mala cijena za ovaj manevar. Planove mu je jedino narušio Mesić s dramatičnim televizijskim istupom, motiviranim povrijeđenom taštinom zato što je Predsjednik države za taj sporazum doznao u subotu, čitajući agencijske vijesti.

Angažirao je savjetnike Budimira Lončara (koji je sudjelovao u sporazumu Tito-Brandt), Tomislava Jakića i predstojnika Ureda Borisa Šprema da sastave žestoku poslanicu.

U njoj je hrvatski Predsjednik otišao toliko daleko da je optužio Vladu kako je ovim sporazumom ugrozila opstanak države. Naime, prema nekim računicama, odšteta za imovinu oduzetu državljanima Austrije dosegnula bi najmanje 120 milijuna eura, kad bi se na to nadovezale odštete američkim Židovima i Talijanima, došlo bi se do iznosa od 175 milijuna eura.

Mesić u vezi s ovim sporazumom nema formalnih ovlasti, već se poziva na općeniti članak Ustava o zaštiti funkcioniranja sustava. Time se vremenski poklopio s napadom Ivice Račana na taj sporazum, što neki krugovi već nazivaju koordiniranom akcijom.

Pantovčak: Nemamo veze s oporbenjacima

Na Pantovčaku uporno odbijaju bilo kakvu povezanost s oporbom. Mesićevi suradnici čak posprdno komentiraju tvrdnje da Predsjednik Republike na ovom sporazumu žestoko napada premijera Sanadera samo kako bi mu se osvetio za dio oduzetih ovlasti nad tajnim službama.

Mesić je svojedobno izborio smjenu Joška Podbevšeka s čela POA-e, ali je ubrzo pristao na imenovanje Tomislava Karamarka. Udario je na ministra obrane Berislava Rončevića zbog sporne kupnje kamiona, ali stvar nikada nije istjerao do kraja. Povremeno je upućivao kritiku Vladi zbog neučinkovite borbe protiv kriminala, gradnje Pelješkog mosta i prodaje nekretnina strancima, a kad ga se pitalo za ocjenu Vlade i ministara, rekao je da su neki bolji, a drugi imaju još dvije godine da budu bolji. Ni na jednom pitanju Mesić nije otišao do kraja, ali opet ni na jednom pitanju nije Sanadera napao u udarnom televizijskom terminu. Do ovog sporazuma.

Česi i Poljaci upozoravali Zagreb: Pazite što radite, to je presedan!

Ured predsjednika potvrdio je za Slobodnu Dalmaciju da je u vezi s ovim sporazumom bilo određenih diplomatskih intervencija. Poljaci, Česi i Slovenci poručivali su Hrvatskoj da "pazi što radi", jer bi se ovim sporazumom otvorio presedan na europskom nivou: Poljaci i Česti istjerali su nakon rata gotovo četiri milijuna Nijemaca i oduzeli im svu imovinu.

Mesićevi suradnici potvrđuju navode iz televizijske poslanice da je Hrvatska kao dio SFRJ regulirala odnose s Njemačkom i Austrijom sporazumima iz 1956. i Tito-Brandt iz 1974. godine, ali pritom odbijaju najave da bi Hrvatska trebala isplatiti 20 milijuna dolara američkim Židovima. Na Pantovčaku se napominje kako su Židovi iz NDH pobjegli u mnoge zemlje, ne samo u Ameriku, pa bi najpoštenije bilo da se odšteta eventualno isplati nekoj svjetskoj židovskoj organizaciji, poput B'nai B'irtha.

U Austriji bez reakcija na Mesića

BEČ - Austrijski mediji, kao ni državni dužnosnici, nisu jučer reagirali na polemiku koju je u Hrvatskoj potaknula najava ratificiranja Sporazuma između Hrvatske i Austrije o naknadi za imovinu oduzetu Nijemcima u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata.

Austrijski tisak u utorak nije objavio ni stajalište hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića.

Glavni lobist Franz Cede - bivši vlasnik Medvednice!

ZAGREB - Sporazum o isplati naknade austrijskim državljanima čija je imovina oduzeta nakon Drugog svjetskog rata nije isforsiran samo zbog jakog lobiranja iz Bruxellesa, nego i zbog osobnih interesa, informacija je kojom barataju u redovima bivše koalicijske vlasti.

Ona kaže da je austrijski veleposlanik pri NATO-u Franz Cede osobno zainteresiran za povrat imovine jer je on bivši vlasnik golemog zemljišta na obroncima zagrebačke Medvednice. Riječ je o čovjeku koji je navodno vrlo blizak prijatelj šefice austrijske diplomacije Ursule Plassnik na čije su inzistiranje i započeli pregovori Hrvatske i EU-a, postoji opasnost, uvjeravaju nas naši sugovornici, da su lobiranja za Sporazum bila motivirana i privatnim interesima.