Glas Istre: 06. 12. 2005.

PRVI DAN ZASJEDANJA MINISTARSKOG VIJEĆA OESS-a U LJUBLJANI BEZ DOGOVORA

Svađa Rusije i SAD-a blokirala OESS

Najsporniji detalj odnosi se na potrebu poštovanja tzv. carigradskog dogovora o ograničavanju vojne nazočnosti u Europi, što se posebno odnosi na povlačenje ruskih snaga iz Moldavije i Gruzije

LJUBLJANA - Prvi dan zasjedanja Ministarskog vijeća Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) jučer u Ljubljani nije dao odgovor na pitanje hoće li kriza biti prevladana i hoće li biti postignut kompromis oko završne političke deklaracije što će odrediti budućnost jedne od najvažnijih euro-atlantskih sigurnosnih organizacija.

OESS je zapao u krizu zbog sukoba interesa Moskve i Washingtona, osobito oko prevlasti na području istočne Europe i Zakavkazja, što priječi dogovor oko budućnosti organizacije i njezine uloge u rješavanju tih konflikta. Rusija prednjači u zahtjevima za korjenitom reformom OESS-a, čemu se najviše protivi SAD, a do dogovora je teško doći jer se o tome konsenzusom moraju suglasiti svih 55 članica.

Najsporniji detalj oko kojeg nema suglasja odnosi se na potrebu poštovanja šest godina starog tzv. carigradskog dogovora o ograničavanju vojne nazočnosti u Europi, što se posebno odnosi na povlačenje ruskih sila iz Moldavije i Gruzije. Rusiji, naime, ne pada na pamet povlačiti svoje snage iz Moldavije i Gruzije, tvrdeći da SAD i NATO stalno povećavaju napetost u Središnjoj Aziji. Moskva OESS-u prigovara zbog pristranosti i nametanja »dvostrukih mjerila« u pitanju ljudskih prava i nadgledanja izbora, a da pritom zanemaruje političko-vojnu i ekonomsku dimenziju organizacije. SAD odbacuje sve ruske optužbe, što je na prošlom sastanku na vrhu dovelo do otvorene svađe Colina Powella i Sergeja Lavrova.

Ruski ministar vanjskih poslova Lavrov jučer je ponovio da bi OESS morao usvojiti jasna pravila za nadgledanje izbora, sastav misija, metode nadgledanja i broj promatrača, kako bi promatračke izborne misije bile uravnotežene.

Nicholas Burns, američki podtajnik za vanjsku politiku, odbacio je optužbe da SAD »nameće demokraciju«. Naprotiv, objasnio je Burns, »vjerujemo da diktatura ne bi smjela biti nametnuta nijednom narodu na svijetu«. Burns je naglasio »obvezu« prema državama Zakavkazja, istočne Europe i središnje Azije, kako bi te zemlje usvojile demokratske standarde. Ponovio je zahtjev za povlačenjem ruskih snaga, rekavši kako su Moldavija i Gruzija već napravile svoj izbor, a taj izbor svi moraju poštovati. Unatoč problemima, predsjedavajući OESS-a i slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel, poručio je da je »OESS priča o uspjehu«. Za ostvarenje sna o slobodnoj i jedinstvenoj Europi treba vremena, uvjeren je Rupel, koji je zato pozvao na kompromis između »realista i idealista«.

Denis ROMAC

Hrvatska podržava koncept sigurnosti OESS-a

Hrvatska ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar Kitarović u svom obraćanju zauzela se za daljnje jačanje djelotvornosti OESS-a u suočavanju s aktualnim prijetnjama sigurnosti i stabilnosti. »Kao multietnička i multikulturalna zemlja, Hrvatska podupire sve aktivnosti OESS-a usmjerene na povećanje snošljivosti i protiv diskriminacije«, kazala je hrvatska ministrica, naglašavajući hrvatske rezultate u borbi protiv terorizma, obrazovanja za ljudska prava i borbe protiv trgovine ljudima i nadzoru oružja. Ministrica Grabar Kitarović održala je i nekoliko bilateralnih susreta, s delegacijama Italije, Rusije, Rumunjske i Irske, a ručala je s Nicholasom Burnsom.