Vjesnik: 06. 12. 2005.

Sve stavke nula kuna

Pravo na obeštećenje nemaju - umirovljenici koji imaju pravo na najvišu graničnu mirovinu te oni koji primaju mirovine na koje se isplaćuje zaštitni dodatak

Kako je moguće da u izračunu svote obeštećenja koji sam dobila od HPB investa stoji da mi za svaku pojedinu godinu za koju se računao dug pripada nula kuna te da mi je isplaćeno nula kuna? Na kraju je zbroj svih tih nula također nula kuna, no uopće nije jasno kako se došlo do toga iznosa, kao da izračun nije ni proveden. Sve mi to izgleda kao da je u pitanju kompjuterska greška, pogotovo zato što u dokumentu kod potpisa ovlaštene osobe nema nikakvog pečata, požalila se Vjesniku čitateljica V. M. (podaci poznati redakciji), naglasivši da je obavijest s istom »pogreškom« primilo još nekoliko njezinih poznanika.

Na žalost oko 3000 umirovljenika koji imaju pravo na najvišu graničnu mirovinu - a u tu kategoriju, kako se naknadno pokazalo, spada i naša čitateljica - te desetak tisuća onih koji primaju najniže mirovine na koje se isplaćuje zaštitni dodatak, u Odjelu za informiranje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (koji je provodio izračun duga) te HPB investu (društvu koje upravlja Umirovljeničkim fondom), kažu da greške u izračunu nema. Riječ je, naime, o kategorijama umirovljenika koji po sili zakona nemaju pravo na obeštećenje.

Naime, u slučaju umirovljenika koji imaju najniže mirovine i pravo na zaštitni dodatak umirovljenik nije ni mogao biti oštećen, jer mu je mirovina cijelo vrijeme bila manja od iznosa koji mu se isplaćuje, kažu u HZMO-u. U slučaju umirovljenika s najvišom graničnom mirovinom, dio njih nije ostvario pravo na obeštećenje iz sličnog razloga. Da se izračun provodi na temelju njihove pripadajuće mirovine, oni bi imali pravo na obeštećenje i to u prosjeku na 70.000 do 80.000 kuna. No, usklađivanje graničnog iznosa najviše mirovine nije se provodilo. U HZMO-u kažu kako se u izračunu ne može pretpostaviti koliko bi pojedinom umirovljeniku pripadalo za isplatu da je mirovina u promatranom razdoblju usklađivana s plaćama, kako nalaže Odluka Ustavnoga suda, kada se po sili zakona ne isplaćuje više od određenog iznosa. Pojednostavljeno: da su se mirovine redovno usklađivale, umirovljenicima koji primaju granični iznos najviše mirovine taj iznos ionako ne bi bio isplaćen zbog tog ograničenja.

U Hrvatskoj stranci umirovljenika, međutim, kažu kako su svim umirovljenicima koji su im se javili s takvim izračunom preporučili da upute žalbu Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, u najmanju ruku zbog toga što bi u Obavijesti o izračunu svote obeštećenja trebao postojati nekakav izračun iz kojega se vidi koliko im pripada i koliko su dobili od rujna 1993. do kraja 1998. iz kojeg bi se moglo zaključiti zašto nemaju pravo na obeštećenje. Neslužbeno, u umirovljeničkoj stranci kažu kako ih nazivaju umirovljenici koji upozoravaju na to da nije do kraja jasno zbog čega se odredba o najvišoj mirovini primjenjuje na razdoblje od 1993. do 1998. godine - odnosno zašto se podrazumijeva da pripadajući iznos duga umirovljeniku ne bi bio isplaćen - kada u tom razdoblju nije bila na snazi.

U Zavodu za mirovinsko osiguranje, s druge strane, kažu kako se kod izračuna duga u obzir uzimao samo status umirovljenika i visina mirovine na početku razdoblja za koje je ostvario pravo na povrat dug

Marijana Matković