Večernji list: 13. 12. 2005.

ODŠTETA ZA MIROVINE Nakon što im je na kućne adrese stigao izračun

Umirovljenici dug nude u oglasniku

Autor: NIKOLA SEVER ŠENI

"Mirovinski dug 55.000 kuna ustupam najboljem ponuđaču, Zagreb, može sms", jedan je od oglasa objavljenih u tiskanim i inetrnetskim oglasnicima u proteklih desetak dana. Umirovljenici jednostavno žele obročnu otplatu zamijeniti za gotovinu odmah. U Upravnom odboru tvrdili su kako se tako što ne može dogoditi, no praksa govori drukčije.

Dogovor sa zelenašem

Vlasnik povrata od 55.000 kuna kaže kako mu se dva dana javilo desetak ljudi koji imaju namjeru preuzeti dug njegove pokojne majke.

Imam potvrdu za 55.000 kuna, država mi nudi 27.000 u dvije godine, ali za mene to nije dovoljno brzo. Dao sam oglas, javilo se desetak privatnih osoba i štedno-kreditnih zadruga. Sada smo u pregovorima kaže vlasnik odštete ističući kako će njegov puni iznos dobiti onaj tko sada ponudi najviše.

Stvarno mi je hitno za novac. Zato ću potvrdu na 55.000 kuna dati i za 20.000 kuna. Ako ponude više, to bolje za mene. Svaka roba ima svoga kupca zaključuje muškarac tvrdeći kako će novac utrošiti za liječenje jednog od članova obitelji.

Nije želio proslijediti neki od brojeva telefona osoba koje su mu se javile. Pravdao se kako "tim ljudima ne paše slikanje po novinama, te kako mu je prvenstvena namjera riješiti svoje financijeske probleme".

Kako doznajemo, osobe i zadruge koje otkupljuju odštete od umirovljenika rade po principu kredita isplaćuju dogovoreni iznos, a umirovljenik se javnobilježničkom izjavom obvezuje da će svaku ratu odštete u cijelosti proslijediti osobi koja ju je otkupila.

Isplativi iznosi duga

Međutim, zajmodavcima nisu zanimljivi svi iznosi odštete. Granični je iznos oko 50.000 kuna. U to se uvjerio vlasnik koji treba dobiti 32.000 kuna odštete. Prvi je dug ponudio preko oglasa, no ni nakon 10 dana zainteresiranih nema.

Hitno nam treba novac, no nitko se još nije javio. Mi za novac koje bismo dobili ne bismo kupovali luksuz. Nama to treba za golo preživljanje. Od moje mirovine od 2500 kuna živi tročlana obitelj kazao je gospodin ne želeći se predstaviti. Kazao je tek da živi u Zaprešiću.

Razočaran je, kaže, jer svoj dug ne može iskoristiti kao jamstvo ili polog za kredit.

Raspitivali smo se u Poštanskoj banci, ali oni za kreditiranje ne žele čuti. Što nam onda preostaje nego dati oglas u novine i čekati da nam se netko smiluje zaključuje Zaprešićanin.

Za osam godina - 80 posto

Za osam godina, na ovaj način, "zajmodavci" će zaraditi 50 do čak 80 posto iznosa za koji su umirovljenički dug otkupili. Ovaj posao, međutim, još nije uzeo maha "zajmodavci" se boje da bi Vlada koja dođe nakon Sanaderove mogla, unatoč zakonima, prekinuti isplatu naknade.

Samodol: Torbarenja nema

Ante Samodol, član Upravnog odbora Umirovljeničkog fonda, kaže da se opisani slučajevi ne mogu nazvati torbarenjem. U ovom slučaju deblji kraj mogli bi izvući oni koji će otkupljivati odštete. Ako nositelj odštete umre, isplate će sjedati nasljednicima prvoga reda. To je rizik zbog kojega se u slične poslove nije upustila ni jedna poslovna banka kazao je.