Slobodna Dalmacija: 20. 12. 2005.

ŠIŠANJE (N)OVACA SLASNI DEVETOMJESEČNI KAMATNI SKOR PROSINAC ĆE TEK NAPUMPATI

Na kreditima građana banke zaradile 4,6 milijardi kn

Građani su bankama i dalje najdraži klijenti, jer su stalno gladni novca, a kredite još uvijek mahom uredno vraćaju

Piše: Sanja STAPIĆ

Potrošačko ludilo je pred vratima - trgovci i bankari imaju razloga za zadovoljno trljanje ruku jer će ljudi potrošiti deset milijardi kuna koje imaju ili nemaju. Za one prve, koji raspolažu novcem, siječanj neće proći u izbjegavanju otvaranja kuverti s prispjelim računima, dok će oni koji su posegnuli za (ne)dopuštenim minusima i kreditnim karticama, kako bi makar božićne i novogodišnje dane proveli punih trpezi i s darovima pod jelama, sljedeće mjesece pokušavati pokrpati rupe u kućnim proračunima. Banke su već u listopad zakoračile s gotovo 3,2 milijarde kuna bruto profita što je 17 posto iznad lanjske devetomjesečne zarade od 2,7 milijardi kuna. Razlog tomu umnogome su i rastući krediti građanima kojima su bankari otvorili sve moguće kreditne špine, te podigle razinu dopuštenog minusa po tekućim računima i do 40.000 kuna. Rezultat je toga da su u listopadu polovicu svih kredita u Hrvatskoj ili 76,1 milijardu kuna - dugovali građani. Samo tog mjeseca podigli su 1,14 milijardi kuna kredita, a od lanjskog do ovogodišnjeg listopada zadužili su se za 14,2 milijarde kuna što je porast od 23 posto.

Od svih tih dugovanja građana, banke su uprihodile u devet mjeseci 4,6 milijardi kuna kamata, dok im je u pola godine prihod od tih kamata iznosio tri milijarde kuna. Pritom su od stambenih kredita u devet mjeseci ubrale 1,1 milijardu kamata, od ostalih zajmova 2,4 milijarde, od autokredita gotovo 570 milijuna kuna, a od kamata za dugove po karticama 325 milijuna kuna.

Brzi rast "ljubavi"

Koliko su bankama "dragi" hrvatski građani, vrlo je jasno vidljivo iz brojki. Naime, ne tako davnu 1998. započele su sa sveukupno 12,8 milijardi kredita odobrenih građanima.

Od tada do danas su stanovništvu plasirale još 63,3 milijarde kuna - gotovo po osam milijardi svake godine.

Tekući računi minusa puni

Oko 45 posto kompletnog duga stanovništva - 34 milijarde kuna - čine ostali krediti u koje dolaze i minusi po tekućim računima, nenamjenski zajmovi, gotovo 12 posto ili oko devet milijardi su autokrediti, dok dugovi po kreditnim karticama čine oko 4,4 posto kompletnog duga - oko 3,3 milijarde kuna.