Vjesnik: 22. 12. 2005.

Neće biti obijesnog parničenja!

Stranka koja izgubi spor snosi troškove i suprotne strane, pa vjerujem da se neće olako ulaziti u ridikularne parnice, tvrdi Marko Baretić sa zagrebačkog Pravnog fakulteta

Novi zakon o obveznim odnosima (ZOO) evolutivan je, jer smo mi i do sada imali odredbe o naknadi za neimovinsku štetu, iako u nešto ograničenjem opsegu. Zakon se morao mijenjati jer se, širenjem osobnih sloboda, mora osigurati i njihova zaštita, čega do sada nije bilo u dovoljnoj mjeri, komentar je Marka Baretića s Katedre za građansko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, čiji su stručnjaci sudjelovali u izradi novog ZOO-a.

Baretić je među onim pravnim stručnjacima koji tvrde da zbog novih rješenja u ZOO-u nema straha da će se pojaviti brojni, pa i ridikulozni slučajevi te da će broj tužbi za odštetu eskalirati.

»Amerikanizacije prava na naknadu neimovinske štete neće biti. Naime, Amerikanci imaju drukčiji pravni sustav u kojem o odšteti odlučuje porota, a oni često sude subjektivno jer se uživljuju u situaciju oštećenika. Osim toga, tamo svaka stranka, bez obzira na uspjeh u parnici, snosi troškove. Kod nas stranka koja izgubi spor snosi troškove i suprotne strane, pa vjerujem da stranke neće olako ulaziti u ovakve parnice.

Osim toga, kod nas postoje određeni pravni mehanizmi kojima će se moći ograničiti obijesno parničenje«, tvrdi Baretić.

Kao primjer potrebe zaštite osobnih prava Baretić navodi slučaj oboljelih od AIDS-a kod kojih se bolest može manifestirati i desetak godina od pojave virusa HIV-a. U tom razdoblju čovjek ne mora trpjeti nikakve fizičke bolove, ali može trpjeti duševne boli, no po dosadašnjem zakonu za to ne bi mogao dobiti naknadu. Novo rješenje donosi mogućnost da oboljeli od AIDS-a dobije naknadu neimovinske štete ako netko zbog bolesti narušava njegova prava.

Baretić napominje i da pravne osobe nisu bile dovoljno zaštićene u pravu osobnosti. »Sada možete o nekoj pravnoj osobi napisati kakvu god gadariju želite, a oni ne mogu dobiti naknadu neimovinske štete jer ne trpe ni tjelesne ni duševne boli, a ni strah. Po novom, onaj tko bude iznosio tvrdnje da neko poduzeće posluje protuzakonito, da su njihovi proizvodi štetni za zdravlje i slično, morat će za to imati jako dobre argumente«, napominje Baretić. Ističe kako takva odredba ne znači gušenje kritike, te smatra da pravne osobe, među kojima su i državne institucije, neće s pozicija moći zloupotrebljavati nova rješenja te tužakati i dobivati visoke odštete za svaku negativno intoniranu informaciju o njima.

Baretić tvrdi da sudovi neće imati više posla zbog novog ZOO-a, ali će se suci morati više potruditi kod dosuđivanja ili odbijanja odšteta: »Do sada je postojao određeni sustav taksativno navedenih duševnih boli, te se uglavnom automatizmom utvrđivalo je li došlo do povrede prava, a sada će se to morati obrazlagati«.

Dodaje da su naša rješenja u novom ZOO-u na tragu najmodernijih građanskih zakonika, kao što su nizozemski i ruski. »Upravo ruski građanski zakonik iz 1994. godine ima vrlo sličan koncept neimovinske štete koji smo mi sada uveli«, zaključuje Baretić.

Biljana Bašić