Večernji list: 22. 12. 2005.

USTAVNE PROMJENE Hrvati traže novi Ustav, a ne preinake:

Tihić podupro Čovića u krojenju entiteta

Autor: Zoran KREŠIĆ

MOSTAR Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) i bošnjački član državnog Predsjedništva Sulejman Tihić podupro je inicijativu predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića da se pregovori osam stranaka ne završe na manjim preinakama Ustava nego da se počne s crtanjem novih karata.

Potpuno ga podupirem u prijedlogu koji je iznio na nastavku pregovora osam političkih stranaka rekao je predsjednik Tihić u izjavi za Večernji list u stanci jučerašnjeg nastavka pregovora, upitan o Čovićevoj izjavi da će se morati crtati novi zemljovidi u nastavku razgovora o ustavnim promjenama.

Rasprava o tome predstoji, a i do sada se razgovaralo. Svi su oni svjesni da, kada se to pitanje otvori, to znači crtati karte. To je uvijek težak posao. Ako govorimo o četiri-pet regija onda morate precizno kazati kuda prolazi ta granica. Pozicija triju naroda nije jednaka u BiH, i to je svima jasno rekao je Čović u intervju Večernjaku.

Kako se doznaje, Čović je na jučerašnjem sastanku od sugovornika, ali i organizatora pregovora, američkog posrednika Donalda Haysa, te američkog veleposlanika Douglasa McElhaneya i britanskog kolege Matthewa Rycrofta, zatražio da se odredi dinamika pregovora i precizno utvrdi kako je rasprava o Predsjedništvu, Vijeću ministara i Parlamentu BiH tek prva faza, a da sljedeća znači ulazak u raspravu što s entitetima i županijama u Federaciji.

Čović je konačni rezultat pregovora uvjetovao otvaranjem šireg konteksta rasprave, inače bi hrvatski pregovarači, a kasnije i parlamentarni zastupnici, mogli glasovati protiv. I sâm Čović javno je uoči nastavka jučerašnjih razgovora jasno poručio da njegova stranka neće poduprijeti preinake Ustava, ističući: "Ili ćemo napraviti prave promjene ili kozmetiku nećemo raditi". Jedno od rješenja koja bi mogao ponuditi HDZ u prekomponiranju srednje razine vlasti, koja je sada raspršena na entitete i županije, bilo bi vezano uz brojku četiri. Pritom bi jedna cjelina bila distrikt Sarajevo, a srednja razina sastojala bi se od još najmanje triju regija.

Nije nikakva tajna da takva vrsta rasprave ne odgovara moderatorima sastanka budući da neće moći prikazati uspješnim pregovore o ustavnim promjenama koji u suštini trebaju osigurati da se prvi put ratificira daytonski Ustav. Bošnjačka i hrvatska stajališta paraju uši i predstavnicima Republike Srpske, koji pak brane sadašnje entitetsko razgraničenje po kojemu su 50-postotni gazde u zemlji koja se sastoji od još dva naroda. S entitetskih pozicija nastupali su i prigodom rasprave o kolektivnom šefu države.

Tihić je, komentirajući tu raspravu, izrazio razočaranje stajalištem srpskih stranaka koje nisu izrazile spremnost poduprijeti izbor jednoga predsjednika i da za njegov izbor cijela Bosna i Hercegovina bude jedna izborna jedinica. Srpski pregovarači iz SDS-a, SNSD-a i PDP-a oštro su se usprotivili takvoj mogućnosti, pristajući na druge vrste kompromisa koje bi uključivale jednog predsjednika i dva dopredsjednika, ali i rotaciju svakih osam ili pak 16 mjeseci.