Osiguranicima koji se spremaju u mirovinu preporuča se pokretanje postupka pretkompletiranja zahtjeva, posebno ako računaju na to da bi s njihovom dokumentacijom moglo biti problema

Najveći broj osiguranika zahtjev za umirovljenje podnosi tijekom studenog ili prosinca, dok praksa i računice iz HZMO-a pokazuju da je najpovoljniji datum za stjecanje tog prava - 31. prosinca. Na taj se način kod izračuna vrijednosnih bodova koji utječu na visinu mirovine optimalno iskoriste svi mjeseci i svi dani iz godine koja prethodi priznanju prava, a osiguranik stjecanjem prava na mirovinu 31. prosinca ujedno izbjegava proširenje obračunskog razdoblja koje se kod izračuna mirovine uzima u obzir.

Naime, dok traje prijelazno razdoblje u reformi mirovinskog sustava, razdoblje koje se uzima u obzir kod izračuna mirovine svake godine se povećava za tri godine, a prijelomni je datum upravo 1. siječnja. Tako će se, na primjer, za osiguranike koji zahtjev za mirovinu podnesu do 31. prosinca ove godine ona računati na temelju najpovoljnijih 28 godina staža, dok se već od prvog radnog dana iduće godine mirovina računa na temelju 31 najpovoljnije godine. U pravilu će mirovina zbog samo jednog radnog dana biti niža, što znači da o datumu podnošenja zahtjeva ipak treba voditi računa.

Zahtjev za mirovinu predaje se u područnom uredu HZMO-a gdje je osoba zadnji put bila osigurana, osim ako je od posljednjeg datuma osiguranja prošlo više od 12 mjeseci, doznajemo u Zavodu. U tom slučaju, zahtjev se podnosi u područnoj službi prema mjestu prebivališta. Također, ako je riječ o osobi koja je radila u inozemstvu nadležna je područna služba na čijem je području bilo prijavljeno posljednje osiguranje. Dakle, ako je osiguranik prije petnaestak godina iz Zagreba otišao raditi u Njemačku, zahtjev za mirovinu podnosi zagrebačkom HZMO-u, koji će kontaktirati s njemačkim mirovinskim zavodom i osigurati priznanje prava na dio mirovine ostvarene izvan Hrvatske.

Štoviše, osiguranicima koji se spremaju u mirovinu u dogledno vrijeme preporuča se pokretanje postupka pretkompletiranja zahtjeva, oko šest mjeseci prije prekida radnog odnosa, što je važno u slučaju osiguranika koji računaju da bi s njihovom dokumentacijom o osiguranju moglo biti problema. To se, na primjer, odnosi na osiguranike koji računaju da ih poslodavci nisu uredno prijavljivali, ili su radili na ratom razrušenim područjima, ili u tvrtkama koje su završile u stečaju, pa se pretpostavlja da je dio dokumentacije nepotpun ili izgubljen. U tom slučaju, ako osiguranik pokrene zahtjev za prethodno kompletiranje dokumentacije često se može ubrzati postupak izdavanja rješenja o pravu na mirovinu. Tiskanica za pokretanje toga postupka (Obavijest o namjeri podnošenja zahtjeva za mirovinu), može se naći na internetskoj stranici Zavoda.

Kada Zavod nije u mogućnosti izdati rješenje odmah, odnosno u navedenom roku, najčešće zato što nedostaju svi potrebni podaci (ili u slučaju kada je potrebno utvrditi uzrok invalidnosti o kojem ovisi i vrsta mirovine), nakon što utvrdi postojanje uvjeta za stjecanje prava na mirovinu, Zavod može donijeti privremeno rješenje kojim će odrediti predujam na mirovinu i pravo na njegovu isplatu.

»Takva privremena rješenja najčešće se donose kada poduzeća nisu uredno dostavljala podatke o plaći, zbog stečaja ili likvidacije u međuvremenu, ili su podaci uništeni u Domovinskom ratu. Predujam mirovine određuje se prije svega zato da osiguranik tijekom razdoblja koje će biti potrebno za utvrđivanje tih podataka ne bi ostao bez prihoda te da bi mogao ostvariti pravo na zdravstveno osiguranje«, stoji u odgovoru koja smo dobili od Odjela za informiranje HZMO-a.