Slobodna Dalmacija: 28. 12. 2005.

DOŽIVOTNI RAD - KRIZA MIROVINSKIH FONDOVA GURA DOB ZA UMIROVLJENJE PREMA 70. ROĐENDANU

Zlatne godine, radne godine!

Zbog starenja stanovništva i produljenja života, mirovinski fondovi većine zemalja u teškoj su krizi, a recept za njihov spas - rad do 70 godine - već je i u Hrvatskoj postao javni prijedlog

U sistemima solidarnosti starenje stanovništva i produljenje životne dobi može se kompenzirati višom stopom doprinosa, produljenjem granične dobi za odlazak u mirovinu ili smanjenjem prava. Prva ima negativne efekte na tržište rada i međugeneracijsku pravednost, a ako treću nitko ne želi, jedina mjera ostaje povećanje dobne granice. Gotovo sve zemlje za koje znam razmatraju ili nastoje povisiti dobne granice i izjednačiti ih za muškarce i žene.

Vrijeme reformi

Tim riječima Zoran Anušić, ekonomski stručnjak Svjetske banke, komentira sve uočljivije trendove u mirovinskim sustavima. Stanovništvo je sve starije, a novca u mirovinskim blagajnama sve je manje.

Kod nas je reforma klimavog sustava mirovinskog sustava međugeneracijske solidarnosti, tzv. prvog stupa, počela 1. siječnja 1999. Te godine omjer broja osiguranika i umirovljenika već je pao na 1,48. Za reformu prvog mirovinskog stupa karakteristično je postupno uvođenje restriktivnih mjera kojima se utječe na niži rast broja korisnika prava iz mirovinskog osiguranja.

Tranzicijske paralele

Tako je povećana dob za odlazak u mirovinu, sa 55 godina na 60 za žene i sa 60 godina na 65 za muškarce. Svake godine u prijelaznom razdoblju do 2007., ta se granica pomiče na više pa, primjerice, u 2005. pravo na starosnu mirovinu stječu žene koje su navršile 58 i pol godina i muškarci s navršene 63 godine i šest mjeseci uz uvjet da imaju najmanje 15 godina mirovinskog staža.

Kao što smo mi već povećali dobnu granicu za odlazak u mirovinu i uveli kapitaliziranu štednju kroz obvezne i dobrovoljne mirovinske fondove u privatnom sektoru, slično su postupile i druge tranzicijske zemlje, posebice nove članice EU-a. Primjerice, Češka je 1995. povećala dob za odlazak u starosnu mirovinu za muškarce na 62 (do 2006. po 2 mjeseca godišnje), a žene na 57-61 (ovisno o broju djece, po 4 mjeseca godišnje). Poljska od 1999. primjenjuje odredbu o 65 godina za muškarce i 60 za žene, a za one koji su rođeni poslije 1948. godine i osigurani su u novom mirovinskom sustavu ukida se prijevremeni odlazak u mirovinu.

Ljubica VUKO

Slovenski kazneni bodovi

U Sloveniji odlazak u mirovinu prije dobi od 63 godine za muškarce, odnosno 61 godinu za žene uključuje kaznene bodove, a nagradni bodovi pripadaju muškarcima koji imaju više od 40 godina mirovinskog staža i ženama s više od 38 godina mirovinskog staža.

Mirovina duga 2 godine

Ovih je dana objelodanjena inicijativa Centra za geontologiju da se u Hrvatskoj dobna granica za odlazak u starosnu mirovinu za žene povisi na 68 godina, a muškarce na 70 godina. Uzimajući sadašnju strukturu mortaliteta i prevenciju bolesti, očekivano trajanje života za žene iznosi 79 godina, a muškarce 72 godine. Ujedinjeni narodi procjenju, pak, da će do 2025. udio populacije starije od 85 godina biti 19 posto.