Vjesnik: 29. 12. 2005.

Kleveta i uvreda bez zatvorskih kazni

Kleveta i uvreda, pa tako i novinarska, ostaju kaznena djela, ali za njih se više ne bi mogla izreći zatvorska kazna. Prijedlog je to Ministarstva pravosuđa koje je predvidjelo da se za oko 30 najlakših kaznenih djela iz svih glava Kaznenog zakona (KZ), više ne bi mogla izreći zatvorska nego novčana kazna, a iznimno rad za opće dobro na slobodi.

Naime, novčana kazna za najlakša kaznena djela, ako je počinitelj ne bi platio u roku, naplaćivala bi se prisilno, ovrhom putem Ministarstva financija.

U slučaju da ovrha ne uspije, ta kazna se ne bi zamjenjivala supletornim zatvorom, nego isključivo radom za opće dobro na slobodi.

No, za razliku od sadašnjeg rješenja gdje je počinitelj morao dati svoj pristanak da radi za opće dobro, ubuduće bi to moglo biti i uz prisilu. Naime, kad bi ostalo rješenje prema kojem se kazna rada za opće dobro može izreći samo uz pristanak, počinitelj koji bi to odbio mogao bi ostati nekažnjen.

Rad za opće dobro određivao bi se tako da se jedan dnevni dohodak koji prima osoba kojoj je ta mjera izrečena zamijeni jednim danom takva rada, ali najdulje dva mjeseca.

Dr. Željko Horvatić, voditelj radne skupine Ministarstva pravosuđa za izmjenu KZ-a, kaže da je povod za ovakvo rješenje rasprava o novinarskoj kleveti i uvredi, a cilj je da se smanji broj zatvorenika koji služe kratkotrajne zatvorske kazne između tri i šest mjeseci jer za njih u pravilu nema nikakva penološkog opravdanja.

Zatvorske kazne time bi bile »rezervirane« ponajprije za teža kaznena djela, za koja se može izreći više od godine dana zatvora.

Horvatić upozorava i na činjenicu da, iako je u nas i dosad postojala i uvjetna kazna i rad za opće dobro, sankcije su se primjenjivale prerijetko. Primjerice, 2005. uvjetna osuda uz zaštitni nadzor (primjerice, zabrana posjećivanja određenih lokala i priredbi, podvrgavanje liječenju, javljanje službama za zaštitni nadzor, raspolaganje dohocima prema potrebama uzdržavanih osoba...), primijenjena je samo u 140 slučajeva, a rad za opće dobro na slobodi samo u 100 slučajeva.

Predložene promjene uvrstit će se kroz izmjene KZ-a u drugom čitanju, koje prvo ide u Vladinu proceduru, a usvajanje se očekuje u siječnju 2006.

Biljana Bašić