Vjesnik: 30. 12. 2005.
Otpisivat će se ovrhe male vrijednosti
Socijalni pristup ovrhama bit će u tome da će se ono što se ne može naplatiti - otpisati. Znači, bit će otpisa dugovanja i otplata u nekoliko rata
S ministricom pravosuđa Vesnom Škare-Ožbolt razgovarali smo o planovima u predstojećoj novoj, 2006. godine, uz kraći osvrt na protekla događanja u pravosudnom resoru. Ministrica je vrlo optimistična i najavljuje poboljšanje stanja u pravosuđu, i dalje opterećenom nizom problema.
• Što građani mogu očekivati do kraja 2006. u pravosudnom sektoru, jer su najave vrlo ambiciozne?
- Naši planovi za iduću godinu jesu ambiciozni, ali su realni. Detektirali smo pravosudne čepove, a to su zemljišno-knjižni, ovršni predmeti te prekršaji. U ovih godinu dana potpuno smo informatizirali gruntovnice i stavili podatke na Internet. Prošle godine još su se dobivali rukom ispisa
ni zemljišno-knjižni izvaci usred Zagreba, a to je sada nezamislivo. U zagrebačkoj gruntovnici stavljeno je na Internet svih 144.000 stanova, prepisano je 85 posto svih podataka, što je 60 posto svih gruntovnih predmeta. U dva mjeseca »srušili« smo i više od 100.000 ovrha. Cilj je da kraj sljedeće godine dočekamo bez zaostataka u ovršnim i zemljišno-knjižnim predmetima. Svaka tri mjeseca skenirat ćemo stanje, a putem našeg internetskog portala moći će se pratiti pad zaostataka.• U postupke se sve više uvode javni bilježnici?
- Mnogo me ljudi ovih dana pita zbog čega toliko ovlasti dajem javnim bilježnicima. No, oni su produljena ruka države i logično je da dobivaju postupke u kojima će se rasteretiti sudovi. Trebamo preuzeti model javnog bilježništva iz Italije ili Austrije.
• Hoće li se kod ubrzanja ovrha voditi računa o socijalnoj situaciji jer siromašniji građani teško podmiruju dugove za komunalne usluge?
- Prvo treba reći da moramo uvesti pravnu disciplinu. Socijalni pristup ovrhama sastojat će se u tome da ono što se neće moći naplatiti, otpisat će se. Znači, bit će otpisa dugovanja i otplata u nekoliko rata. S nekoliko velikih gradova, gdje je i Zagreb, dogovorili smo da se ovrhe provedu obzirno i pažljivo, ali naplata se mora provesti. Kad je riječ o umirovljenicima, ima masa ovrhe koje ne treba provesti jer su to sitni, mali računi. Takve slučajeve treba rješavati institutom zastare. Samo kad se pogledaju dugovi za televizijsku pretplatu koji se samo djelomično mogu naplatiti, a troškovi ovrhe su veći od tih računa.
• Kako će se ubrzati prekršajni postupci?
- Koncentrirat ćemo se na prekršajni postupak, na način da te predmete male vrijednosti prebacimo u upravni postupak. Jer ako je vrijednost kazne 100 kuna, a sat suca vrijedi 500 kuna, postavlja se pitanje kakva je svrha vođenja prekršajnog postupka.
• Reda se uvodi i u sudove, a tu »vrišti« slučaj »Gospić«.
- Taj slučaj vrišti zbog nekoliko stvari. Što se pak tiče sudske uprave za koju je mjerodavno Ministarstvo pravosuđa, bio je raspisan natječaj za predsjednika gospićkog Županijskog suda, na koji su se javili bivši predsjednik i njegova supruga. To nisam mogla prihvatiti i u ponovljenom natječaju jedva smo našli osobu koja bi preuzela mjesto vršitelja dužnosti predsjednika. Primopredaja je išla vrlo teško, a utvrdili smo niz nepravilnosti u sudu koje će se morati ukloniti.
Kad je riječ o procesu donošenja sudskih odluka, ne može netko svoje privatne stavove, primjerice o ženama, prikazivati kao svoje sudačko uvjerenje. Presude se donose u ime Hrvatske, a najveći pomak će biti kada se presude budu objavljivale na portalima sudova. No, za razliku od suda u Gospiću, većina sudova je uzorna i suci su uglavnom samozatajni i radišni ljudi koji odlično rade svoj posao.
• U pilot-projektu ukidanja sudova spominjan je i Županijski sud u Gospiću. Hoće li se stvari rješavati na taj način?
- Najlakše je nešto ukinuti. No, to nije pravi pristup, nego treba rješavati probleme. Racionalizacija sudova će se provesti po europskim kriterijima, ali uvažavajući naše specifičnosti. U Europi je taj proces trajao i po 15 godina. Prvo ćemo pristupiti spajanju sudova koji imaju po jednog suca, ili nemaju dovoljan broj predmeta. No, nitko, ali baš nitko, neće ostati bez posla u takvim sudovima.
Prikuplja se dokumentacija za obranu u Haagu
• Kakva je situacija s prikupljanjem dokumenata za obranu u Haagu i što je s djelovanjem Savjeta za prijatelje suda?
- Postoji dokumentacija u državnim tijelima, i ona koju je prikupilo Ministarstvo pravosuđa. Na tome radi niz ljudi, a ja sama sam svjedok vremena jer sam u tom razdoblju bila u najvišoj politici i znam što se sve događalo u Domovinskom ratu. Cilj je jasan, a to je srušiti neprihvatljive teze iz haaške optužnice, jer tijek događaja nije onakav kakav je tamo prikazan.
Biljana Bašić