Glas Istre: 12. 01. 2006.
ZADUŽENOST STANOVNIŠTVA HRVATSKE 33,9 POSTO BDP-a
Građani krajem listopada dužni 76,1 milijardu kuna
To je za 14,2 milijarde kuna više nego u istom razdoblju 2004. godine • Udio dugoročnih kredita banaka stanovništvu nominiranih u stranoj valuti iznosi čak 86 posto
ZAGREB - Ukupna zaduženost stanovništva u Hrvatskoj nastavlja rasti te je sredinom 2005. dostigla razinu od 33,9 posto BDP-a, istodobno su jaka domaća valuta, niže kamatne stope i dulji rokovi kreditiranja pomogli da se teret otplate duga čak blago smanjio. S obzirom na strukturu zaduživanja, stanovništvo je izloženo visokoj razini valutnog rizika. Zaduženost stanovništva u Hrvatskoj još je daleko ispod zaduženosti stanovništva u Europskoj monet
aroj uniji (EMU), no i gotovo upola veća u odnosu na građane novih članica EU-a .Uz povoljnije kredite prosječna zaduženost po zaposlenom u Hrvatskoj zadnjih godina kontinuirano raste, s oko 23 tisuće kuna krajem 2001. na 51 tisuću kuna na kraju lipnja 200
5. godine, podaci su iz drugog broja publikacije Hrvatske narodne banke »Makrobonitetna analiza«.Po zadnjim podacima pak, ukupni krediti stanovništvu krajem listopada 2005. iznosili su 76,1 milijardu kuna, što je za 14,2 milijardi kuna više nego u istom razdoblju prethodne godine.
Uz godišnju stopu rasta od oko 21 posto, procijenjena kreditna zaduženost stanovništva u Hrvatskoj u odnosu na BDP povećala se sa 32,8 posto krajem 2004. na 33,9 posto na kraju lipnja prošle godine. Pritom se oko 96 posto duga građana odnosi se na kredite poslovnih banaka.
Iako rast vrijednosti pokazatelja zaduženosti stanovništva upozorava na oprez, ta je zaduženost još znatno ispod zaduženosti stanovništva u Europskoj monetarnoj uniji koja je na kraju 2004. iznosila 55 posto BDP-a, napominju stručnjaci središnje banke.
No, procjene za pojedine zemlje pokazuju da je relativna zaduženost stanovništva u Hrvatskoj iznosila nešto više nego u Italiji, gdje je dug stanovništva činio 27 posto BDP-a. Istodobno, usporedbe pokazuju i visoku zaduženost hrvatskog stanovništva u odnosu na građane novih članica EU-a. Tako sredinom 2005. udio potraživanja banaka od stanovništva u tim zemljama nije prelazio 16 posto BDP-a.
Pokazatelji tereta otplate duga stanovništva također ne zabrinjavaju, ocjena je iz Makrobonitetne analize. Iako je procijenjeni teret otplate glavnice s kamatama u bruto raspoloživom dohotku porastao sa 3,6 posto u 2000. na 6,1 posto u 2003. godini, on je u 2004. prvi put smanjen te je iznosio šest posto. To je otprilike upola m
anje nego u zemljama EMU-a, gdje još od 2000. prelazi 10 posto, a na kraju 2004. iznosio je nešto manje od 12 posto. Ovo se smanjenje, napominju, dogodilo pod utjecajem smanjenja kamatnih stopa poslovnih banaka na dugoročne kredite stanovništvu s oko 12 posto zabilježenih na kraju 2000. godine na oko sedam posto na kraju lipnja 2005., uz istodobnu sve veću ponudu kredita na sve dulje rokove.U uvjetima stabilnog nominalnog tečaja i bržeg rasta plaća od rasta potrošačkih cijena, nastavak kreditne ekspanzije poslovnih banaka i dalje omogućuje rast standarda kreditno sposobnog segmenta stanovništva. To se ponajviše očituje u nastavku porasta uvoza osobnih automobila i u porastu kupnje stambenih nekretnina. No, s obzirom na visoki udio dugoročnih kredita banaka
stanovništvu nominiranih u stranoj valuti od oko 86 posto, te znatan porast onih s promjenljivom kamatnom stopom, na 88 posto, visoka je razina valutnog rizika, uz povećanje izloženosti stanovništva i riziku kamatnih stopa, upozoravaju analitičari HNB-a. (Hina)