Vjesnik: 17. 01. 2006.

SAD treba Hrvatsku za partnera u regiji

Washington smatra Hrvatsku primjerom za druge zemlje u regiji, pa se već ove godine može očekivati intenziviranje suradnje SAD-a i Hrvatske, i to na svim poljima

ZAGREB - Američka administracija s velikim interesom prati događaje u regiji i podržava hrvatsko približavanje Europskoj uniji i NATO-u. Kako je Vjesnik već pisao, postoje diplomatske inicijative da što prije dođe do susreta američkog predsjednika Georgea W. Busha i hrvatskog premijera Ive Sanadera. Amerika želi Hrvatsku kao jakog i pouzdanog partnera u regiji, što je i interes Hrvatske, koja se sve više profilira kao vodeća zemlja jugoistoka Europe u provođenju demokratskih reformi.

Washington smatra Hrvatsku primjerom za druge zemlje u regiji, pa se već ove godine može očekivati intenziviranje suradnje SAD-a i Hrvatske i to na svim poljima.

Političkih prepreka više nema, pogotovo nakon rješenja slučaja generala Ante Gotovine. Amerika nije željela popuštati Hrvatskoj u segmentu koji joj je bio jako važan, a to je puna suradnja s Haaškim sudom. Iako se to možda javno nije činilo tako, Amerika je znatno više inzistirala na suradnji s Haagom, pa je rješenje Gotovinina slučaja u Washingtonu prihvaćeno s velikim zadovoljstvom. Hrvatska je time otklonila i zadnju prepreku za pouzdanog američkog partnera u regiji, što joj neizravno otvara i vrata NATO-a.

Iako u Sjevernoatlantskom savezu vrijedi princip da svaka zemlja članica ima ravnopravni glas u odlučivanju, američki utjecaj u ovom vojnom savezu je znatan. Tako sada iz Washingtona dolaze signali da Hrvatska treba ubrzati reforme kako bi što prije postala članica. O datumu se još ne kalkulira, ali je potpuno sigurno da će pozivnicu dobiti 2008. Iako nema službenih potvrda, Vjesnik doznaje kako je moguće da taj datum bude i ranije.

Američka je administracija zainteresirana i za jači angažman u regiji, što na neki način znači i povratak SAD-a u regiju. Već ove godine bit će važno rješavanje statusa Kosova, budućnosti zajedničke države Srbije i Crne Gore i nastavak demokratskih procesa u Albaniji i Makedoniji. Washington će svima istaknuti hrvatski primjer i spremnost Zagreba da svoja iskustva prenese drugima.

I iz Hrvatske su u posljednje vrijeme poslani signali da se naša zemlja želi aktivnije uključiti i u rješavanje gorućih problema u svijetu. Tako je pojačana misija u Afganistanu, koju inače vode Francuzi i Nijemci. Za Amerikance je to vrlo važno, kao i slanje hrvatskih vojnih instruktora u Jordan.

O slanju hrvatskih vojnika u Irak više se ne govori, jer je Amerika svjesna da bi to stvorilo krupne probleme. Washingtonu je gotovo važnija hrvatska spremnost za uključivanje u borbu protiv međunarodnog terorizma.

Isto tako, Washington bi s velikim odobravanjem prihvatio potpisivanje Sporazuma o neizručivanju američkih vojnika, ali je to tema o kojoj će dvije države još raspravljati.

Zagreb je do sada uvjerio Washington da su demokratske reforme dale rezultate i da na tragu svih tih pomaka treba očekivati i kvalitetan skok u odnosima dviju država. Ulazak Hrvatske u EU nije nikakva prepreka za intenziviranje odnosa sa SAD-om i to je posve jasno u ovom trenutku i Bruxellesu i Washingtonu.

Kad je riječ o reformi hrvatskih oružanih snaga, ona se, smatra Washington, provodi dobro. Odluka da se napravi preustroj Hrvatske vojske sada daje rezultate i ona se sve više reformira po NATO-ovim standardima. Staromodno načelo teritorijalne obrane sada je prošlost, a sljedećih mjeseci Hrvatsku čekaju odluke koje će definitivno potvrditi spremnost da Oružane snage mogu slijediti reforme koje će biti poduzete i u okviru NATO-a.

Jurica Körbler, Bruno Lopandić