Večernji list: 24. 01.
2006.VEČERNJAKOV-a anketa
Istražili smo što građani misle i koliko su upoznati s prijedlogom promjena u zdravstvuHrvati ne žele više davati za zdravstvo
Autor: Diana Glavina
Iako se već godinu dana intenzivno govori o nužnosti promjena u zdravstvenom osiguranju, o tome da će pacijenti morati više nego dosad sudjelovati u troškovima zdravstvene zaštite, o modelu reforme hrvatskog zdravstva, koji predlaže Ministarstvo, ništa ne zna više od 35 posto ispitanika Večernjakova istraživanja.
Trud vladajućih
Telefonom je ispitano 450 ljudi iz cijele zemlje, i to 21. siječnja, dakle, samo nekoliko dana nakon što su promjene koje slijede javnosti i službeno prezentirane. To upućuje na činjenicu da će se vladajući morati dobro potruditi da relevantne informacije o zdravstvenoj reformi dopru do što većeg broja građana, jer je najvažnije da korisnici zdravstvene zaštite raspolažu relevantnim informacijama, da se s promjenama suoče i da ih prihvate.
Čelnici državne zdravstvene administracije, ali i bolnički liječnici koji iz prakse najbolje znaju s kakvim se etičkim dvojbama moraju nositi kad pacijentu iz bolničkog proračuna ne mogu dati najbolji lijek često poručuju: narodu se mora reći da medicina košta i da je svake godine barem 10 posto skuplja zbog toga jer gotovo svakodnevno u kliničku praksu ulazi nova i, naravno, vrlo skupa, dijagnostika i terapija.
Što se plaća?
Većina ljudi tu činjenicu još nije prihvatila. Mnogi, naime, drže da zdravstvo ima unutranjih rezervi, što bi trebalo značiti da dio novca namijenjen zdravstvenoj zaštiti nekontrolirano curi.
Tako 65 posto ljudi iz Večernjakove ankete smatra da hrvatski građani već sasvim dovoljno izdvajaju za svoje zdravstveno osiguranje. A to i nije netočno. Zaposleni Hrvati iz plaća za zdravstvo izdvajaju 15 posto, Mađari 14, Česi i Slovaci oko 13 posto. Isto tako, iz BDP-a izdvajamo najviše u Europi, 9,1 posto.
To ipak nije dovoljno da bi državno osiguranje platilo cjelokupnu zdravstvenu zaštitu dok pokriva 99 posto usluga. U Europi je to u prosjeku 80 posto. Statistika kaže i to da za zdravstvo uplaćujemo 350, a trošimo 450 eura.
Iako blizu 53 posto ispitanika zdravstvenu reformu ne podržava i smatra da ona neće nimalo utjecati na bolju i učinkovitiju zdravstvenu zaštitu, zanimljivo je da ih je 44,9 posto, dakle gotovo polovica, odgovorila potvrdno na pitanje jesu li osobno u mogućnosti plaćati dodatno osiguranje za bolji zdravstveni standard.
Na 1000 ljudi 300 uputnica
Većina od 450 anketiranih građana kvalitetu zdravstvene zaštite ocijenila je trojkom, što i jest realna ocjena, iako je čak 16 posto ispitanih građana zdravstvo ocijenilo jedinicom, a niti tri posto odličnim. Ocjena bi vjerojatno bila bolja da su liste čekanja kraće, da hodnici bolničkih poliklinika nisu pretrpani pacijentima koji čekaju satima na pr
eglede. Zato nije naodmet znati da se u Hrvatskoj na 1000 stanovnika napiše gotovo nevjerojatnih 300 uputnica! U Norveškoj je to 80, u Velikoj Britaniji 47, u Italiji 66, u Irkoj 42, u Francuskoj 37, u Njemačkoj 55...Kod 20 posto ispitanih lijekovi dignuti na recept ostaju neupotrijebljeni
Milijarda kuna završi u smeću
Da bi se izbjegao socijalni udar, što bi se bez sumnje dogodilo da se preko noći 15 posto troškova zdravstvene zaštitite prebaci na teret pacijenata, prvi korak reforme, negdje od sredine godine, bit će vjerojatno područje lijekova. Predviđa se uvođenje nadoplate za lijekove koji neće biti na listi obveznog osiguranja.
Zašto mijenjati baš politiku lijekova? Prema podacima Svjetske banke, u "kućnim apotekama" građani imaju lijekova u vrijednosti od oko 400 eura koji polako idu prema smeću. A prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji čak 40 posto lijekova podignutih na recept i završi u smeću. To znači da u Hrvatskoj oko milijardu kuna ode u vjetar.
Da dio lijekova, a time i dio potrošenog novca, sasvim sigurno završi kao otpad, pokazuju i rezultati naše ankete. Dvadest posto ispitanika odgovorilo je da im se dogodilo da je lijek koji su dobili na recept ostao nepopijen. Prošle je godine za lijekove na recept potrošena 3,1 milijarda kuna 200 milijuna više nego godinu prije, 500 milijuna više nego 2003.
Sa 7,6 recepata po stanovniku, Hrvatska ne odskače od ostalih europskih zemlja. S tom razlikom da u nas na trošak državnog osiguranja ide 90 posto lijekova, a u EU u prosjeku 50 posto.