Glas Istre: 29. 01. 2006.

EU-problemi guraju Hrvatsku na Balkan

Europa nudi Hrvatskoj stvaranje balkanske gospodarske unije. Prije svega, treba reći da je vjerojatno glavni razlog ove inicijative želja EU-a da odgodi proširenje i tako dođe do malo zraka nakon nekoliko gadnih udaraca koje je u zadnje vrijeme doživjela. Najvažnija je svakako bila propast Europskog ustava koji su u proljeće prošle godine odbacili građani Francuske i Nizozemske, dviju zemalja osnivačica EU-a. Glavni razlog odbacivanja tog dokumenta, koji se pripremao godinama, je strah Francuza i Nizozemaca da bi daljnjom liberalizacijom gospodarstva mogli ostati bez niza povlastica koje sada uživaju.

Naravno, radi se o svojevrsnoj kvadraturi kruga, jer se europsko gospodarstvo baš zbog visokih davanja i poreza sve teže suprotstavlja američkoj, japanskoj i kineskoj konkurenciji. Europljani su navikli relativno malo raditi, u Francuskoj radni tjedan ima samo 35 sati, a živjeti ugodno zaštićeni državom blagostanja. Taj je sustav funkcionirao dok je europska industrija bila nadmoćna svima osim Americi i Japanu. Ali sada, kada su se na pozornici pojavili novi igrači - Indija, Kina, Brazil, azijski tigrovi - čija je radna snaga podjednako dobro obrazovana kao europska, a radi za mnogo manje plaće - nastali su veliki problemi.

Osim toga, Europa se na vojnom planu nikako ne može nositi sa Sjedinjenim Državama koje su već u Iraku zasjele na velika nalazišta energenata, a nije isključena mogućnost ni novih osvajanja. S druge je strane Rusija koju su njena neizmjerna prirodna bogatstva ponovno u velikom stilu vratila na svjetsku politički scenu i koja je u poziciji da ucjenjuje Europu dostavom prirodnog plina.

Za Hrvatsku, koja svoju sudbinu ipak veže uz Europu, sve su ovo jako loše vijesti. Posebno je pogubno to što nije usvojen Ustav jer to znači da ostaje na snazi sporazum iz Nice koji predviđa funkcioniranje EU-a za samo 27 zemalja. Samo to predstavlja velik tehnički problem bilo kakvom proširenju koji se može riješiti samo novim sporazumom koji još nije ni na vidiku.

Stoga Europa poprilično neodgovorno gura Hrvatsku na Balkan, ne dajući joj istovremeno nikakve čvrste garancije, obećanja i osmijesi europskih čelnika to svakako nisu, da će, kada završi pregovore i ispuni kriterije, zaista postati punopravnom članicom EU-a.

Jer ne dogovore li se europski političari o novom sporazumu i nastavi li se pad europskoga gospodarstva, Hrvatska bi mogla godinama ostati u najavljenoj balkanskoj uniji. Sa zemljama kao što su Srbija i Crna Gora, kojoj zbog referenduma u Crnoj Gori i konačnog rješavanja statusa Kosova prijeti dugotrajna nestabilnost, s BiH čiji lonac i dalje prijeti eksplozijom, s Makedonijom gdje postoji trajni problem albanske secesije, sa siromašnom Albanijom. I s Moldavijom koja je najsiromašnija zemlja u Europi.

Da se izvučemo iz svega ovog, trebat će nam mnogo toga: jaka diplomatska inicijativa, podrška zemalja prijatelja, daljnja demokratizacija zemlje i što brži nastavak potrebnih reformi. I mnogo, mnogo sreće.

Z. CRNKOVIĆ