Vjesnik: 06. 02. 2006.

Tko arbitrira u smjeni lokalnih šerifa

Odnos izravno izabranih načelnika, gradonačelnika i župana s predstavničkim tijelima riješit će se do travnja

Izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi u prvom čitanju, kojim bi se razriješio odnos izravno izabranih župana, gradonačelnika i općinskih načelnika te predstavničkih tijela u županijama, gradovima i općinama, na dnevnom redu Sabora naći će se u travnju, zajedno s konačnim prijedlogom zakona o izboru čelnika lokalne samouprave«, rekao je Vjesniku državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravu Antun Palarić.

Prijedlog da se župani, gradonačelnici i načelnici biraju na neposrednim izborima u listopadu je prošao prvo čitanje nakon čega je Sabor obvezao Vladu da konačan prijedlog pošalje u roku šest mjeseci, a tada bi se s novim načinom izbora uskladio i Zakon o lokalnoj samoupravi.

Budući da čelnike lokalne samouprave više ne bi birale skupštine ili vijeća nego birači, potrebno je definirati način na koji bi se čelnici smjenjivali te odrediti koji su poslovi u djelokrugu čelnika i njegova poglavarstva, a koje ovlasti ima predstavničko tijelo.

Prema Palarićevim riječima, još se proučavaju modeli iz drugih zemalja, posebice način na koji bi se neki čelnik mogao smijeniti, pri čemu treba voditi računa da će čelnici ubuduće imati izravni izborni legitimitet. Odnos čelnika i predstavničkih tijela najdetaljnije je do sada riješio HNS svojim prijedlogom zakona o lokalnoj samoupravi koji je Sabor odbio. Prema riječima predsjednika Kluba HNS-a Dragutina Lesara, prijedlog za smjenu čelnika mogla bi podnijeti trećina vijećnika ili 10 posto građana grada, županije ili općine, a ako ga dvotrećinskom većinom prihvati vijeće odnosno skupština, raspisivao bi se referendum. Ako bi većina birača bila za smjenu čelnika, njega bi se smijenilo. U suprotnom bi se raspustilo predstavničko tijelo.

»Time bi se osiguralo da se smjena predlaže samo u ozbiljnim slučajevima, a ne samo radi rušenja nekog čelnika, posebice ako on ne pripada istoj opciji koja ima većinu u skupštini ili vijeću. Predstavnička tijela raspuštala bi se i ako bi dvaput odbila predloženi proračun jer bi to značilo da namjerno opstruiraju rad čelnika s obzirom da proračun mogu mijenjati amandmanima«, kaže Lesar. Glavna zamjerka izravnom izboru čelnika lokalne samouprave je bojazan da će oni time postati lokalni šerifi pa će zakonom trebati odrediti tko će nadzirati zakonitost njegova rada. Potpredsjednica SDP-a Ingrid Antičević-Marinović smatra da bi arbitar trebao postati Središnji državni ured za upravu kojem bi svatko mogao podnijeti prijavu protiv nekog čelnika nakon čega bi se provela kontrola njegova rada, kao i rada predstavničkog tijela. U slučaju da se utvrde nepravilnosti, poput povreda zakona ili kaznenih djela, pokrenuo bi se postupak smjene.

»No, u zakonu treba taksativno nabrojati u kojim se slučajevima čelnik može smijeniti kako bi se spriječilo da ga se šikanira ako je u oporbenom položaju u odnosu na predstavničko tijelo, koje mu, primjerice, može namjerno srušiti proračun«, smatra Antičević-Marinović.

Odbijanje proračuna i prostornog plana sadašnjim zakonom za sobom povlači raspuštanje predstavničkog tijela, kao i čelnika kojeg je ono izabralo. Prema mišljenju potpredsjednika saborskog Odbora za lokalnu samoupravu Krune Peronje (HDZ), i u novom sustavu bi trebao ostati model da se u tom slučaju smjenjuju i čelnik i predstavničko tijelo.

»Ono će, naime, imati zadaću kontrolirati neposredno izabranog čelnika jer će morati glasovati o njegovu prijedlogu proračuna, prostornog plana i drugim važnim odlukama. U slučaju da one ne prođu, raspisivali bi se novi izbori«, kaže Peronja i ističe da prije donošenja konačnog rješenja još treba razmotriti mnoga pitanja. Iako nije isključeno da bi se o smjeni nekog čelnika odlučivalo referendumom, glavna je zamjerka da je to rješenje skupo, a navodi se i primjer predsjednika Republike kojega se također bira izravno, ali ga se ne smjenjuje referendumom nego se prijedlog za opoziv može podnijeti pred Ustavnim sudom. Do travnja će tako među ostalim trebati odrediti koje će tijelo biti nadležno za opoziv župana, gradonačelnika i načelnika, nakon čega bi, što se zakona tiče, sve bilo spremno za lokalne izbore 2009.

Marijan Lipovac