Jutarnji list: 13. 02. 2006.

Zašto Sanader ne može pomoći Hrvatima u BiH

Snježana Pavić

Sudionici sastanka tvrde da je Sanader govorio o potrebi stranačkog jedinstva i nalaženju nekog novog modela “kako se ne bi rasipali hrvatski glasovi”.

Premijer Ivo Sanader u subotu navečer nakratko se sastao u Mostaru s predstavnicima osam hrvatskih stranaka u BiH. Sanader nije preporučio osnivanje novog HDZ-a, ni zajedničku predizbornu koaliciju, a već time što je za taj sastanak odvojio maksimalno petnaest minuta poslao je jasnu poruku: rješavajte sami svoje probleme, mi smo tu da vas podržimo, ali ne i da radimo umjesto vas.

Nekoliko sati kasnije Sanader je novinarima ponovio da se ne misli miješati u stranačke odnose u drugoj državi i izjašnjavati se o sukobu između Bože Ljubića i Dragana Čovića u HDZ-u BiH. Dodao je i da je na desetak minuta dugom sastanku razgovarao o mogućnosti da se hrvatske stranke u BiH slože o zajedničkom stavu o važnim ustavnim reformama.

Ponovio je važnost preporuka Europske pučke stranke, ne ulazeći u detalje. Sasvim dovoljno: EPP je nedavno zamrznuo status HDZ-a BiH “do izbora novog demokratskog vodstva”, odnosno do smjene Dragana Čovića, koji je izabran usprkos javnoj preporuci EPP-a da se ne bira osoba protiv koje se vode kazneni postupci. Čović to i dalje ignorira.

Sudionici sastanka tvrde da je Sanader govorio o potrebi stranačkog jedinstva i nalaženju nekog novog modela “kako se ne bi rasipali hrvatski glasovi”, no da je ostalo nejasno misli li na ujedinjavanje stranaka s HDZ-om ili pak protiv te stranke dok je sa sadašnjim vodstvom koje ne odgovara ni Zagrebu ni Bruxellesu.

Iako Zagreb mjesecima ignorira Čovića, poziv na sastanak je proslijeđen i HDZ-u BiH pa su stigli glavni tajnik i aktualni predsjedavajući Predsjedništva BiH. Predsjednik Čović opravdano je izostao: nesretnim slučajem večer prije slomio je nogu igrajući nogomet. Kad su novinari već počeli tumačiti kako se sastanak s čelnicima osam stranaka i Ljubićem koji je službeno isključen iz HDZ-a BiH može shvatiti kao podrška Ljubiću za osnivanje nove stranke koja se već tjednima neslužbeno najavljuje, to je demantirao sam Ljubić. - Predstavio sam se kao član HDZ-a BiH i nitko mi to nije osporio - rekao je Ljubić. Njegove riječi potvrdili su i drugi.

Tuđmanov favorit za predsjednika HDZ-a BiH davne 1998. kandidat je za titulu najneodlučnijeg čovjeka u BiH politici. Za razliku od Izetbegovića koji je priznao kako dopodne misli jedno, a popodne drugo, Božo Ljubić u samo jednoj večeri operira s tri opcije: kaže da osnivanje nove stranke ne može “ni potvrditi ni isključiti”, predstavi se kao “član HDZ-a BiH” i onda osam stranaka pozove na stvaranje “Hrvatskog saveza za ravnopravnost i demokratsku BiH”, ideju koju je plaćenim oglasom plasirao isti dan s ciljem stvaranja predizborne koalicije.

Naravno, uz dodatni mentalni napor, sve se tri opcije mogu složiti uz nekoliko “ako” i “ukoliko”, ali s takvom odlučnošću teško se može osvojiti potrebna podrška. Čović je pobijedio Ljubića na saboru HDZ-a lani u lipnju, 9. studenoga, isključio ga iz stranke, a Ljubić još kalkulira. Vremena nema, izbori su u listopadu, HDZ će, naravno, pobijediti, ali će odaziv birača pasti na 30-ak posto jer je to jedini način na koji Hrvati, ne videći alternativu, izražavaju nezadovoljstvo HDZ-om pa će utjecaj Hrvata dodatno oslabiti i eto novog poticaja za kuknjave o ugroženosti!

Hrvatska politička scena u BiH je jeziva: otprilike pet milijuna eura bilo bi vam dovoljno da 80 posto hrvatskih političara učlanite u stranku islamskog džihada, politička savezništva sklapaju se isključivo dogovorom o sinekurama i mjestu na listama, ideološke razlike su kao između LS-a i HSLS-a, o čemu dovoljno govori to da su gotovo svi proistekli iz HDZ-a. Ni Ivo Sanader im takvima ne može pomoći.