Slobodna Dalmacija: 16. 02. 2006.

IMPERIJ UZVRAĆA - HRVATSKI BANKARI NAPALI ’ANTIKREDITNE’ MJERE HNB-a KAO DISKRIMINATORSKE

Nama se obveznice oporezuju, državi i poduzećima - NE!

Mjere HNB-a pogađaju krivi cilj, ponudu kredita umjesto potražnje, pa ne mogu dati željene rezultate, a pritom banke stavljaju u neravnopravan položaj, tvrde iz Hrvatske udruge banaka

Najnovije administrativne mjere Hrvatske narodne banke pogađaju krivi cilj, ponudu kredita umjesto potražnje, pa ne mogu dati željene rezultate, a pritom ograničavaju slobodu tržišta. Odluka središnje banke zasigurno stavlja banke u neravnopravan položaj na tržištu namećući im poseban "porez" od čak 55 posto, dok država, kao i poduzeća i gradovi, smiju izdavati vrijednosne papire bez takvog nameta.

Ističu to u Hrvatskoj udruzi banaka (HUB) tvrdeći da zasada nisu razgovarali o podizanju ustavne tužbe zbog nove odluke HNB-a, što su pisali neki mediji. HNB bankama od ožujka uvodi posebnu obveznu pričuvu, pa će od vrijednosti izdanih obveznica banke 55 posto morati beskamatno deponirati kod HNB-a. To će, smatraju u središnjoj banci, obeshrabriti banke u daljnjem zaduživanju kroz izdavanje vrijednosnih papira, čime su izbjegavale mjere za kočenje kreditne ekspanzije.

— Najnoviju mjeru HNB-a o deponiranju 55 posto vrijednosti izdanja obveznica smatramo neselektivnom, jer je njome pogođeno i mnogo toga što nije inozaduživanje, ističu u Raiffeisenbanku koji je 10. veljače izdao kunske obveznice u iznosu od 600 milijuna kuna. Prvobitni plan je bio da se 83 posto vrijednosti izdanja plasira tvrtkama i obrtnicima, konsolidiranoj državi i građanima, a nakon najnovijih mjera HNB-a, za te namjene ostaje samo 28 posto ukupnog iznosa, dok će ostatak biti prisilno beskamatno kreditiranje HNB-a. U Raiffeisenbanku kažu da su tijekom prošle godine imali veći rast plasmana tvrtkama i obrtnicima nego stanovništvu, a taj trend namjeravaju nastaviti.

HVB Splitska banka lani nije dosegnula previsoke stope rasta kreditnih plasmana, jer su, navode u toj banci, ostvarili ukupan rast kredita od 14 posto. Iz te banke tvrde da uvođenje nove obvezne pričuve neće značajnije utjecati na njihovo poslovanje, jer trenutačno ne planiraju izdavanje vrijednosnica.

Ni u Zagrebačkoj banci ne kane izdavati obveznice, budući da potražnju za kreditima zadovoljavaju uglavnom štednjom i depozitima svojih klijenata. Pritom podsjećaju da zauzimaju gotovo trećinu ukupne štednje hrvatskih građana.

Sanja STAPIĆ

Kreditni bum

Plasmani banaka nebankovnom sektoru početkom ove godine iznosili su 149,2 milijarde kuna, od čega je 78,6 milijardi kredita stanovništvu čije je zaduživanje lani raslo po godišnjoj stopi od 20,3 posto, a poduzećima po 14,3 posto. Značajno povećanje plasmana nastavilo se i u siječnju, dosegnuvši 17,9 posto, pa je HNB intervenirao "porezom" na obveznice.

ZABA: građani kupuju stanove

Potpuno je razumljiv interes građana i gospodarstva za kreditiranjem kako bi ulagali za sebe i svoju obitelj. Taj interes nije visok, naprotiv, rast kreditnih plasmana još je uvijek manji no u zemljama EU-a. Mnogi građani upravo su zahvaljujući dostupnosti financijskih usluga, danas u vlasništvu svog stambenog prostora, a u našem kreditnom portfelju građana takva vrsta kredita prevladava, vele u Zagrebačkoj banci.