Vjesnik: 20. 02. 2006.

Hrvati duguju više od novih stanovnika EU

Sredinom prošle godine zaduženost hrvatskih kućanstava dosezala je 33,9 posto hrvatskoga BDP-a

ZAGREB - Zaduženost stanovništva u Hrvatskoj dvostruko je veća nego u novim članicama Europske unije, upozorava se u posljednjem broju publikacije Hrvatske narodne banke Macroprudential Analysis.

Prema podacima središnje banke, sredinom prošle godine zaduženost hrvatskih kućanstava dosezala je 33,9 posto hrvatskoga bruto domaćeg proizvoda, od čega se 96 posto odnosi na dug prema bankama. To je dvostruko više nego u novim tranzicijskim članicama EU-a, budući da niti u jednoj od njih potraživanja banaka prema stanovništvu krajem prošle godine nisu prelazila 16 posto BDP-a.

Štoviše, zaduženost hrvatskih građana prema bankama veća je čak i u usporedbi s pojedinim starim članicama EU-a. U Italiji, primjerice, zaduženost kućanstava iznosi 27 posto BDP-a, što je znatno manje nego u nas. Pa ipak, podaci HNB-a pokazuju da su hrvatski građani u prosjeku manje zaduženi od građana zemalja Europske monetarne unije, koju čini 12 starih članica Europske unije, bez Danske, Švedske i Velike Britanije, te novih članica. Naime, zaduženost stanovništva u eurozoni krajem 2004. dosezala je 55 posto BDP-a, što je znatno više nego u Hrvatskoj, tvrde u HNB-u.

Zaduženost hrvatskih kućanstava proteklih je godina zabilježila snažan rast. Samo u prvih šest mjeseci 2005. godine udio duga kućanstva u hrvatskom BDP-u porastao je s 32,8 posto, koliko je iznosio krajem 2004., na 33,9 posto. Kao razloge tome u središnjoj banci navode ponajprije povoljne uvjete zaduživanja stanovništva kod poslovnih banaka. Ističu i kako podaci o servisiranju duga kućanstava ne daju razloga za zabrinutost.

Ipak, napominju kako bi, s obzirom na deviznu klauzulu, u slučaju značajnijeg pada vrijednosti kune prema euru, mogla doći u pitanje kreditna sposobnost stanovništva. To se posebno odnosi na mladi i obrazovani sloj zaposlenika, koji imaju malo vlastite imovine.

Adriano Milovan